Finansijski izvještaj EPCG za 2024. godinu: Dobit pala sa 52,5 na 10,2 miliona eura

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) završila je 2024. godinu sa neto dobiti od 10,2 miliona eura, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu, kada je dobit iznosila 52,5 miliona eura. Pad iznosi gotovo 80,5%, pokazuju objavljeni finansijski iskazi kompanije.
Dobit prije oporezivanja iznosila je 12,47 miliona eura, dok je ukupna neraspoređena dobiti kompanije na kraju prošle godine bila 70,17 miliona eura.
“Vijesti” su pitale državnu energetsku kompaniju koji je razlog za veliki pad dobiti za godinu dana i da li se to može odraziti i na poslovanje u ovoj godini.
Poslovanje stabilno
“Tokom 2024. godine EPCG suočila se s nizom tržišnih i prirodnih izazova koji su uticali na krajnji finansijski rezultat. Dobit od oko 10 miliona eura odličan je rezultat kada se uzme u obzir suočavanje s kombinacijom više otežavajućih okolnosti. Najveći pojedinačni uticaj imao je izuzetno nepovoljan hidrološki period, koji je značajno smanjio proizvodne kapacitete hidroelektrana. Istovremeno, promjene na berzi dodatno su umanjile prihod od izvoza, koji je prethodnih godina bio važan izvor dobiti. Takođe, u 2023. godini ostvareni su svojevrsni jednokratni prihodi, uključujući one vezane za imovinske transakcije poput akvizicije Željezare, što nije bilo prisutno u 2024. godini i prirodno se odrazilo na smanjenje uporedivih rezultata”, rekli su iz EPCG.
Kako su istakli, ovakav ishod ne samo što ne predstavlja prijetnju za stabilnost poslovanja EPCG, nego je kompanija očuvala finansijsku održivost, a sve planirane investicije u oblasti obnovljivih izvora energije, digitalizacije i modernizacije mreže teku nesmetano.
“Takođe, posebna pažnja usmjerena je ka strateškoj diversifikaciji proizvodnih izvora, čime se dugoročno smanjuje osjetljivost na hidrološke i tržišne promjene. Sa jasnim fokusom na efikasnost, odgovorno upravljanje i održivi razvoj, EPCG ostaje siguran i stabilan partner u energetskoj tranziciji Crne Gore. Optimistično gledamo ka nastavku rasta i jačanju naše uloge u regionalnom energetskom prostoru”, istakl isu u kompaniji.
Prema podacima iz finansijskoj izvještaja prihodi od prodaje električne energije, koji predstavljaju osnovni izvor prihoda za EPCG, iznosili su 416,4 miliona eura, što je pad od 36,6 miliona u odnosu na 2023. godinu kada su iznosili 453 miliona eura. Posebno je izražen pad ostalih prihoda iz poslovanja sa 41,1 milion na svega 7,7 miliona eura, što se djelimično objašnjava smanjenim prihodima po osnovu usklađivanja vrijednosti imovine.
Državna energetska kompanija će se i ove godine suočiti sa velikim izazovom u poslovanju zbog započete ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja koja će biti van pogona od poečtka aprila do sredine novembra. Zbog zastoja EPCG neće moći da računa na električnu energiju vrijednosti oko 90 miliona eura, koliko bi bilo proizvedeno u TE Pljevlja u tom periodu. EPCG je već na tržištu obezbijedila oko 75 odsto potrebnih količine struje u vrijednosti oko 60 miliona eura.
Rasli rashodi, smanjeni troškovi zarada
Istovremeno, prihodi od kamata i finansijskih plasmana ostali su stabilni – iznosili su oko 4,5 miliona eura, gotovo identično kao i 2023. godine. Novina u bilansu jeste prihod od učešća u kapitalu zavisnih društava koji iznosi 6,56 miliona eura, prihod koji u 2023. nije bio prisutan.
Ukupni rashodi iznosili su 390,9 miliona eura, što je 7,9 miliona više nego u 2023. godini. Izdaci za sirovine, materijal i energente smanjeni su sa 196,3 na 189,3 miliona eura, ali su ostali operativni troškovi, među kojima su rezervisanja, rashodi, porezi i doprinosi porasli sa 160,5 na 176,8 miliona eura.
Troškovi zarada i naknada zarada iznosili su 31 milion eura i manji su nego 2023. kada su bili 34,2 miliona, dok je amortizacija imovine iznosila 24,9 miliona, nešto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Kapital je smanjen sa 1,04 milijarde na 1,01 milijardu eura, djelimično i zbog korekcija koje su sprovedene na osnovu retroaktivnih troškova emisije CO₂. U izvještaju se navodi da je početak 2024. godine obilježen promjenama u računovodstvenim pravilima, zbog kojih je EPCG morala da naknadno prikaže neke ranije troškove, posebno one vezane za zagađenje (emisije CO₂) i rizik od nenaplaćenih potraživanja. Zbog toga je kapital kompanije odmah na početku godine smanjen za 12,8 miliona eura.
“U prethodnoj godini menadžment Društva uspio je sačuvati likvidnost, kreditni bonitet, povećati stepen naplate i broj redovnih platiša, kao i isti nivo cijena električne energije koje naplaćuje od građana i privrede. Bitno je naglasiti da su svi navedeni rezultati ostvareni bez pomoći države, a uz profesionalan odnos prema Društvu kako odbora direktora i menadžmenta, tako i svih zaposlenih.”, stav je manadžemta kompanije koji je dat uz finansijski izvještaj.
Krediti dostigli 111 miliona eura
Prema finansijskom izvještaju dugoročne obaveze energetske kompanije značajno su porasle, sa 60,6 miliona eura u 2023. godini na 107,5 miliona eura, a ukupna zaduženost kompanije po osnovu dugoročnih i kratkoročnih kredita dostigla je 111,8 miliona eura na kraju decembra prošle godine.
EPCG je tokom 2024. godine obezbijedila četiri velika kredita kod domaćih banaka ukupne vrijednosti 34,5 miliona eura, namijenjenih za realizaciju državnog energetskog projekta “Solari 5000+70MW”. Krediti su odobreni uz fiksne kamatne stope i dugoročne rokove otplate, a sredstva su obezbijeđena kod Prve banke, Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Crnogorske komercijalne banke i NLB banke.
Kredit sa Prvom bankom zaključen je 16. jula 2024. godine, u iznosu od četiri miliona eura, uz fiksnu kamatnu stopu od 4,30%. Rok otplate je jul 2031. godine. Drugi kredit zaključen je sa IRF-om (Razvojna banka Crne Gore) 16. septembra 2024. godine, takođe za finansiranje istog projekta, u iznosu od 10 miliona eura. Rok otplate je septembar 2034, a kamata je fiksna četiri odsto na godišnjem nivou.
Treći kredit u iznosu od 10 miliona eura zaključen je sa Crnogorskom komercijalnom bankom (CKB) 26. novembra 2024. godine, sa rokom dospijeća novembar 2034. godine. Kamata je 3,55% godišnje. Najnoviji ugovor zaključen je sa NLB Bankom 28. novembra 2024. godine, u ukupnom iznosu od 10 miliona eura, ali je do kraja godine EPCG povukla 3.516.863 eura. Otplata još nije započela, a rok dospijeća je decembar 2034. godine. Kamata iznosi 3,50% na godišnjem nivou.
Pored domaćih banaka, EPCG duguje i međunarodnim finansijskim institucijama: KfW (Njemačka razvojna banka) 11,74 miliona eura za modernizaciju HE” Perućica”, EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj) 5,58 miliona eura kredit se odnosi na elektrodistribuciju i ugovorom je predviđena refundacija obaveza od strane CEDIS-a, IBRD (Međunarodna banka za obnovu i razvoj) 3,7 miliona eura, EIB (Evropska investiciona banka) 196.541 euro za projekte u HE “Piva” i HE “Perućica”….
Ukupna aktiva EPCG na kraju 2024. godine iznosila je 1,297 milijardi eura, u odnosu na 1,274 milijarde godinu ranije. Stalna imovina porasla je za više od 20 miliona eura, dok je gotovina na računima povećana na 50,7 miliona eura.
Zalihe su uvećane sa 14,2 na 16,5 miliona eura, a investicije u nekretnine, postrojenja i opremu iznosile su preko 41 milion eura 75,31 milion.
Kapitalna ulaganja manja za 22 miliona eura
U godini obilježenoj padom dobiti EPCG je realizovala kapitalna ulaganja u iznosu od 52,86 miliona eura, pokazuju podaci iz zvaničnog finansijskog izvještaja.
To je za 22 miliona eura manje nego u 2023. godini, kada su investicije iznosile 75,1 milion eura.
Najveći dio novca usmjeren je u sektor obnovljivih izvora, konkretno u projekte pod ingerencijom Direkcije za obnovljive izvore, gdje su ulaganja iznosila 24,55 miliona eura. Slijedi FC Proizvodnja sa 18 miliona, kao i Direkcija za razvoj i inženjering sa 8,17 miliona eura.
U okviru realizovanih ili djelimično realizovanih investicija tokom godine, istaknuti su nastavak projekta Solari 5000+70MW, ulaganja u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja, remonti turbina i zamjene kotlova, ulaganja u solarne elektrane u vlasništvu EPCG, radovi na HE Perućica i HE Piva, uključujući modernizaciju i drugu fazu rekonstrukcije aktivnosti na rekultivaciji deponije Maljevac.
Vijesti