Kos: Usklađivanje Crne Gore s viznom politikom EU je obaveza, odluke o dodavanju više zemalja ukazuju na nazadovanje

Usklađivanje Crne Gore sa viznom politikom Evropske unije (EU) je i obaveza u okviru plana rasta i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), a nedavne odluke o dodavanju više zemalja zabrinjavaju i ukazuju na nazadovanje.

To je na jučerašnjoj debati o Izvještaju Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru kazala evropska komesarka Marta Kos.

“Prvo, nadam se brzom rješenju otvorenih bilateralnih pitanja koje bi omogućilo što prije privremeno zatvaranje poglavlja 31. Usklađivanje Crne Gore sa viznom politikom EU je i obaveza u okviru plana rasta i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24. Nedavne odluke o dodavanju više zemalja zabrinjavaju i ukazuju na nazadovanje“, rekla je Kos, piše portal Radio televizije Crne Gore (RTCG).

Dodala je da Crna Gora treba brzo da usvoji korektivne mjere kako bi osigurala bolje usklađivanje sa viznom politikom EU.

Kos je naglasila je da Crna Gora ostaje lider u procesu pridruživanja EU sa sva 33 poglavlja otvorena za pregovore, od kojih je šest privremeno zatvoreno.

„Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarivanju napretka na putu ka EU, a Evropska komisija je podjednako posvećena podršci ambicioznom planu Crne Gore da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026“, rekla je ona.

Kos je kazala da je prošle godine Crna Gora ispunila privremena mjerila za Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava ) i 24, što je omogućilo stvaranje okvira za zatvaranje ovih poglavlja, da privremeno zatvori druge.

„Nadamo se da ćemo kasnije ovog mjeseca zatvoriti poglavlje 5 o javnim nabavkama“, istakla je.

Poručila je da će Crna Gora morati da ispuni sva završna mjerila u okviru poglavlja o vladavini prava da bi završila pregovore o pristupanju, ističući da temeljne vrijednosti nastavljaju da određuju tempo napretka.

Ocijenila je da su sporazumi s Ujedinjenim Arapskim Emiratima dominirali političkim diskursom u Crnoj Gori.

„Naš stav sam jasno iznijela u svom pismu predsjedniku (Jakovu) Milatoviću. Jednostavno rečeno, sporazum prima facie ne sadrži detaljne odredbe koje bi kao takve bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, način na koji se sporazum sprovodi moraće da se pažljivo prati. Transparentnost, poštovanje pravila javnih nabavki, državna pomoć, izbor investitora i drugi zahtjevi iz pravne tekovine EU biće od najveće važnosti“, kazala je Kos.

Poručila je da je Crna Gora pouzdan partner u vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i da je zadržala 100 odsto usklađenost sa stavovima i sankcijama EU.

Izvjestilac EP za Crnu Goru, Marjan Šarec istakao je da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i uspjela je da održi visoku podršku javnosti za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), “koja po nekim istraživanjima dostiže i 80 odsto”.

Tokom debate o Izvještaju EP za Crnu Goru, Šarec je naglasio da su i koalicione i opozicione stranke učestvovale u donošenju zakona važnih za EU put u Skupštini.

„To pokazuje visok nivo svijesti da je evropski put jedini put za Crnu Goru, pravi put i da nema druge alternative. Pozdravljamo sve dosadašnje napore u usvajanju zakona za zatvaranje poglavlja“, kazao je Šarec.

Ističe i da uprkos privremenoj suspenziji saglasnosti hrvatske strane na poglavlje 31, važno je da se bilateralni razgovori dvije zemlje nastave.

„Želio bih ukratko da naglasim da bilateralna pitanja ne bi trebalo da zaustave proces, kao što nisu u slučaju posljednjeg proširenja, iako neka pitanja još čekaju konačno rješenje“, dodao je Šarec.

Šarec je naglasio da dosadašnji uspjesi Crne Gore predstavljaju dobru osnovu za suočavanje sa budućim izazovima kojih nije malo i neće biti lako.

„Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija, sprječavanje uticaja trećih zemalja su od najveće važnosti za postizanje demokratskih standarda“, kazao je on.

Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, što je pohvalno, ali sa druge strane zahtijeva konkretne akcije, navodi Šarec.

Ističe da među prioritetima mora biti i reforma izbornog zakonodavstva, jer česti izbori u različitim opštinama parališu rad kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini.

„Lokalni izbori moraju biti održani u cijeloj zemlji istog dana. Lokalne vlasti se moraju konstituisati odmah nakon izbora. Crna Gora je mala država i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje. To dovodi do toga da je politika zaokupljena sobom, a ne važnim pitanjima“, ocjenjuje on.

Na razvoj Crne Gore, kako kaže izvjestilac EP za Crnu Goru, pozitivno će uticati i uplata avansa Evropske komisije iz Plana rasta i razvoja u iznosu većem od 26 miliona eura, zajedno sa izdašnim sredstvima od više od 100 miliona eura iz IPA 3 programa, što će omogućiti realizaciju novih projekata.

RTCG