Ustavne promjene pod znakom pitanja?
Neodržavanje vanredne sjednice Skupštine na kojoj je trebalo da se raspravlja o razrješenju predsjednika parlamenta Andrije Mandića izazvalo je različite ocjene analitičara. Predrag Zečević smatra da se još ne može govoriti o ozbiljnoj parlamentarnoj krizi, ali upozorava da situacija šteti ugledu Skupštine i da bi ponavljanje izostanka kvoruma moglo dovesti do blokade njenog rada. Politikolog Danilo Kalezić, s druge strane, ocjenjuje da je riječ o potezu nezamislivom u parlamentarnoj praksi i tvrdi da je time prekršen Ustav.
Analitičar Predrag Zečević nakon jučerašnjih dešavanja u Skupštini smatra da se u ovom trenutku ne može govoriti o ozbiljnoj parlamentarnoj krizi, ali svakako imamo situaciju koja nije dobra za ugled Skupštine.
Ovo je, kako je kazao, već treći pokušaj smjene predsjednika parlamenta Andrije Mandića, a danas se nije došlo ni do rasprave ni do glasanja, jer nije bilo kvoruma.
“U političkom smislu, moj utisak je da sve ovo poprima elemente političke farse – jer treći put u tri godine imamo pokušaj smjene šefa parlamenta što je Ginisov rekord. S druge strane imamo veoma oštru političku konfrontaciju, ali bez institucionalnog epiloga. Mnogo je političkih poruka i tenzija, a malo stvarnog odlučivanja u instituciji koja bi upravo trebalo da bude mjesto rasprave i donošenja odluka”, naglašava Zečević.
Opozicija, ocjenjuje on, svakako ima pravo da bude nezadovoljna i njene političke i institucionalne akcije su legitimne dok su u okvirima Ustava, zakona i Poslovnika. Pošto danas nije bilo glasanja, pitanje Mandićevog razrješenja politički nije zatvoreno.
“Po mom razumijevanju procedure, moguće je da se pitanje njegove smjene ponovo otvori za šest mjeseci, ali to ne bih predstavljao kao čvrst poslovnički rok upravo zato što danas o predlogu nije odlučivano. Sekretar Skupštine treba da precizno odgovori na ovo pitanje. Novi pokušaj bi prije svega ponovo bio test odnosa unutar većine. Međutim, dosadašnji pokušaji nijesu pokazali da postoji dovoljna spremnost unutar vladajuće strukture da se Mandić razriješi”, kaže Zečević.
Ističe da bez kvoruma sjednica ne može da počne i ne može se donijeti odluka i upravo se to danas dogodilo. Prema navodima generalnog sekretara Skupštine, u sali je bilo 39 poslanika računajući i predsjednika Skupštine, dok je za početak sjednice potreban kvorum od 41.
“Ako bi se takva praksa ponavljala, onda bismo već mogli govoriti o blokadi rada parlamenta. Problem tada više ne bi bio samo Mandić, već sposobnost Skupštine da izvršava svoju ustavnu funkciju. Naročito zbog toga što je moj utisak da je Mandić veoma dobro obavljao svoju dužnost i da je on jako bitan u finišu EU integracija kao kohezioni faktor”, naglašava Zečević.
Na pitanje koliko prekid institucionalne saradnje DPS-a može da utiče na evropske integracije, Zečević ističe da to može da bude problem ako se politički sukob prenese na evropske obaveze i na odluke za koje je potrebna šira ili kvalifikovana podrška u parlamentu.
“Crna Gora se nalazi u veoma važnoj finalnoj fazi evropskih integracija. Zbog toga ne očekujem da će ova situacija proizvesti krizu vlasti. Mislim da postoji veoma snažan politički interes da se u finišu evropskih integracija sačuva funkcionalnost institucija. Ozbiljniji problem mogao bi nastati ukoliko bi sukob doveo do blokade odluka za koje je potrebna kvalifikovana većina, posebno eventualnih ustavnih promjena ili drugih ključnih evropskih obaveza. U takvoj situaciji bilo bi realno očekivati i pojačano političko angažovanje Evropske unije kako bi se spriječilo usporavanje procesa pristupanja. Kao i što je do sada bio slučaj”, naglašava analitičar.
Zečević ocjenjuje da je premijerova najava Euro modela učvrstila vladajuću koaliciju, koja je počela da pokazuje prve pukotine. Pravi test stabilnosti većine neće biti samo odnos prema Mandiću, jer on veoma dobro obavlja svoju dužnost, već sposobnost da se usvajaju zakoni, evropske obaveze, Euro model, budžet i odluke za koje je potrebna šira parlamentarna podrška.
“Dakle, moguće su nove tenzije i novi zahtjevi za Mandićevu smjenu, ali u ovom trenutku ne očekujem krizu vlasti. Mnogo je važnije da se politički sukobi vrate u institucije i da Skupština funkcioniše, posebno u završnoj fazi evropskih integracija”, zaključio je Zečević.
Jučerašnjim onemogućavanjem održavanja sjednice Skupštine Crne Gore, PES je i zvanično prestao da postoji kao samostalna politička partija i postao rezervni sastav Aleksandra Vučića i srpskog nacionalizma, smatra politikolog Danilo Kalezić.
U izjavi za Analitiku, on je ocijenio da je “rezervista Spajić pokazao kome vjerno služi”.
“To je nezamislivo u parlamentarnoj praksi, čak i za crnogorske parlamentarne standarde, i predstavlja direktno kršenje Ustava. Istovremeno, ovo je krah i poraz evropske diplomatije na čelu sa ambasadorom Satlerom”, smatra Kalezić.
Ukazuje da je politika popuštanja koju je vodio ovaj evropski diplomata, uz manju ili veću saglasnost Brisela, a bez podrške zemalja članica, juče doživjela kraj.
Kaže i da ko god želi dobro Crnoj Gori mora da prestane da Andriju Mandića predstavlja kao uzdanice evropskih integracija.
Kalezić poručuje i da opozicija ne smije da prihvati nametnuto stanje i učestvuje u političkim akrobacijama kojima se stvara privid regularnog rada institucija.
“Ne smije da bude dekor kojim se prikriva odgovornost vlasti”, podvukao je Kalezić.
Poslanici crnogorskog parlamenta juče nijesu raspravljati o predlogu za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića. Nakon što nije bilo kvoruma za održavanje sjednice i “varnica” u klupama, poslanici opozicije i dijela vlasti koji su potpisali inicijativu za smjenu – napustili su plenarnu salu.
Inicijativu za razrješenje Mandića, koju je pokrenula Demokratska partija socijalista (DPS), potpisalo je 35 poslanika.
Inicijativu je potpisalo 16 poslanika DPS-a, tri Evropskog saveza, šest Bošnjačke stranke, četiri poslanika Građanskog pokreta URA, kao i poslanici Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Međutim, jučerašnja sjednica nije mogla da počne, jer nije bilo kvoruma, što je izazvalo žustre reakcije opozicije. Nakon burnih scena u plenarnoj sali, vodeća opoziciona stranka, DPS, poručila je da prekidaju institucionalni kontakt sa Vladom i većinom dok se ne održi sjednica na kojoj će se glasati o inicijativi za smjenu Mandića.
Na konferenciji za medije, čelnik DPS-a Danijel Živković rekao je da Mandić više nije predsjednik parlamenta, da je zaključao Skupštinu i onemogućio da se poslanici izjasne o inicijativi koju su predali.
Poslanik Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša rekao je na konferenciji za medije da Mandić nije dozvolio da se obavi prozivka, niti da uđu kamere i da počne prenos sjednice. Vanredno zasjedanje parlamenta je, kako je rekao, ustavni mehanizam, sa jasno utvrđenim procedurama, koje se moraju poštovati, a većina brutalno krši Ustav.
Opozicija je zamjerila što nije bilo prenosa sjednice ističući da se to do sada nije dešavalo, te takav potez Mandića nazvali kukavičlukom.
Juče se oglasio i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec koji je poručio da se poslanici ne mogu prisiliti da dođu na sjednicu Skupštine i glasaju, te da je i nedolazak svojevrsna odluka. Poručio je da zbog jučerašnjih dešavanja ne bi „pravio buku“, ali i da ne bi želio da opozicija odustane od konstruktivnog odnosa prema evropskim integracijama.



