Lekić: Članstvo 2028. jeste moguće, ali nije zagarantovano

Ohrabrujuće poruke iz Brisela i povoljan geopolitički trenutak daju Crnoj Gori ozbiljnu šansu da ubrza evropski put, ali članstvo 2028. godine nije izvjesno i pred državom je još niz važnih političkih i institucionalnih koraka, ocijenio je bivši diplomata Miodrag Lekić. On je za Euronews Montenegro upozorio da će mnogo zavisiti i od unutrašnjeg političkog konsenzusa, posebno kada je riječ o reformama i ustavnim promjenama.

Lekić smatra da entuzijazam zbog poruka iz Brisela treba pratiti racionalnom procjenom obaveza koje Crnoj Gori predstoje.

„Ja mislim da izazova ima dosta. Ne mislim da su sakriveni, nego ih jednostavno treba poznavati. Ovaj entuzijazam je razumljiv, svi smo zadovoljni da se usmjeravamo ka Evropskoj uniji, ali treba malo smanjiti euforiju i racionalno analizirati šta nam sve predstoji. Treba nam dosta ozbiljnosti. Vratio se termin ‘mapa puta’, koji je bio aktuelan i prije dvadesetak godina, i sada treba vidjeti šta konkretno slijedi. Ovo je bila prezentacija komesarke Marte Kos, a zatim treba da uslijedi sastanak Evropskog savjeta, koji čine šefovi država ili vlada članica Evropske unije“, kazao je Lekić.

Prema njegovim riječima, krajem mjeseca trebalo bi da bude jasnije da li će Evropski savjet prihvatiti pravac koji je predstavila Evropska komisija.

Dodaje da poruke Marte Kos ne treba posmatrati samo kao njen lični stav, već kao dio šireg evropskog raspoloženja prema proširenju.

„Treba da se dogodi Evropski savjet i da se vidi da li se ovaj pravac prihvata. Vjerovatno hoće. Onda opet ostaju poglavlja, pa ratifikacija ugovora, što je možda i najvažnija faza. Ova sadašnja faza je pretpostavka, više tehničkog karaktera, kroz reforme. Objektivno govoreći, mi te reforme kao građani nijesmo baš uvijek vidjeli u Crnoj Gori, ali su ih očigledno vidjeli u Evropskoj uniji. Otvorio se i geopolitički prostor, jer je neko u Briselu shvatio da u geopolitici nema vakuuma i da, ako Zapadni Balkan ostane po strani, može da uskoči neka druga sila. Dakle, trenutak je povoljan, ali iskušenja još ima“, istakao je Lekić.

On smatra da Crna Gora mora biti pažljiva i u javnim porukama prema Evropskoj uniji.

Kako je naveo, treba izbjeći insistiranje na pitanjima poput prava veta i sličnim zahtjevima prije nego što država uopšte završi pristupni proces.

„Ja mislim da bi trebalo da budemo vrlo pažljivi u svemu tome, sa adekvatnim izjavama. Čuje se, recimo, da tražimo pravo veta. Ja jesam za to da budemo ravnopravni u zajednici evropskih zemalja, ali treba izbjeći takvu vrstu retorike. Evropskoj uniji, koja ima toliko problema, teško da je prioritet da čeka Crnu Goru kako bi ona dobila mogućnost blokade. Isto je i sa pričama o povlačenju sredstava – ta sredstva treba zaslužiti. Dobro bi bilo da u ovaj proces uđemo sa ozbiljnošću i adekvatnim rječnikom i da iskoristimo šansu koja nam se otvorila“, naglasio je Lekić.

Govoreći o odnosima vlasti i opozicije i mogućim problemima u usvajanju reformi i ustavnih izmjena, Lekić je kazao da će unutrašnji politički odnosi imati veliki uticaj na nastavak evropskog puta.

Podsjetio je i da će tokom naredne godine biti održani izbori u više evropskih država, što takođe može uticati na politiku proširenja.

„Poznato je u istoriji i politici da se velike bitke dobijaju zajedno, a ovo jeste velika bitka. Poželjno je da spoljna politika i odbrana budu predmet konsenzusa, a posebno kada imamo ovako važan cilj. Kod nas su antagonizmi veoma jaki i bilo bi teško povjerovati da bi neka politička grupacija, zbog unutrašnjeg političkog efekta, bila spremna da zaustavlja evropski put. Ali ostaje da se vidi. Ulog je veliki“, kazao je Lekić.

On je poručio da će svaki politički akter koji bude blokirao evropski put morati da preuzme odgovornost.

„Svako ko bude zaustavljao evropski put preuzeće odgovornost. Dobro bi bilo da niko ne potcijeni crnogorsku javnost i misli da građani ne prate šta se dešava ili da neće znati da zaključe ko bi mogao biti odgovoran u takvom razvoju događaja. Ne preostaje mi ništa drugo nego da vjerujem da do opstrukcija neće doći, ali zadržavam određeni oprez zbog naših navika i pretjeranih političkih antagonizama, čak i u trenutku kada imamo zajednički cilj“, rekao je Lekić.

Na pitanje koliko je realan cilj da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, Lekić kaže da je takav scenario moguć, ali ne i siguran.

„To je mogući scenario, ali nije stoprocentan. Imamo već krajem oktobra Evropski savjet, koji će nešto reći o ovoj mapi puta. Imamo poglavlja koja treba završiti, a konačno dolazi i ratifikacija, koja može da traje od jedne do dvije godine. Postoji i mogućnost opstrukcija pojedinih zemalja koje nijesu naklonjene ili imaju određene zahtjeve“, kazao je Lekić.

Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, rekao je da je Crna Gora dozvolila da se određena otvorena pitanja dugo ne rješavaju i da se sada nalazi u nepovoljnijoj poziciji.

Ocijenio je da Hrvatska ima pravo da zastupa svoje interese, ali da se, prema njegovom mišljenju, u pojedinim zahtjevima pretjeruje.

„Mislim da bi ministru inostranih poslova Hrvatske neko ovdje trebalo da kaže da, kao gost, obrati pažnju i na stil izjava i da ga podsjeti na norme pristojnosti. Kada se dolazi u posjetu, ne bi trebalo da svaki put imamo novi šou i novi repertoar zahtjeva“, zaključio je Lekić.