Knežević: ANB sprovodi rusofobiju i srbofobiju

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kritikovao je na sjednici Skupštine Crne Gore odnos vlasti prema Rusiji, protjerivanje ruskih državljana i odluku o uvođenju viza za građane te zemlje. Osvrnuo se i na zabranu ulaska direktoru Alta banke Davoru Macuri, optužujući Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) za stvaranje negativne slike o ruskim državljanima.

Govoreći o Petru I Petroviću Njegošu i njegovim vezama sa Rusijom, Knežević je kazao da bi, prema novom kalendaru, 31. oktobra trebalo obilježavati godišnjicu njegove smrti.

„Mogli bi da napišemo: ‘Vladiko i gospodaru, od 1. novembra više nema Rusa u Crnoj Gori’. Neka što više nema Rusa, nego nema ni Crnogoraca. I zbilja kada budemo proslavljali Njegošev rođendan 13. novembra imaćemo čime da se pohvalimo“, kazao je Knežević.

On je istakao da je Njegoš, koji je hirotonisan u Sankt Peterburgu, prema njegovim riječima, na određeni način poništen uvođenjem viza za ruske državljane.

Knežević je ocijenio da je nedavna akcija ANB-a, tokom koje je više ruskih državljana protjerano iz Crne Gore, dodatno doprinijela, kako tvrdi, širenju rusofobije.

Prema njegovim riječima, mediji su u početku izvještavali o navodnoj bezbjednosnoj prijetnji, hibridnom djelovanju i povezanosti slučaja sa međunarodnim obavještajnim službama, dok su ruski državljani nekoliko sati kasnije protjerani iz zemlje na godinu dana.

„A onda su poslije nekoliko sati ljudi protjerani iz Crne Gore na godinu dana. E takva je svaka rabota ANB-a ili bolje da je nazovemo SOA, jer je to filijala hrvatske i podružnica britanske obavještajne službe“, rekao je Knežević, iznoseći optužbe na račun Agencije.

On je naveo da su protjerani ruski državljani iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru ušli sa pasošima, nekoliko dana boravili u zemlji i uredno platili hotelski smještaj. Dodao je i da je jedan novinar, kako tvrdi, dolazak u Crnu Goru najavio dva dana ranije.

Knežević je ocijenio da je način na koji je slučaj predstavljen javnosti stvorio utisak da se Crna Gora suočava sa ozbiljnom prijetnjom, pa je zatražio da se utvrdi odgovornost nadležnih za iznošenje informacija.

„I ko će sada da snosi odgovornost od ovih ljudi iz ANB-a koji su ‘filovali’ medije i lagali javnost da nam prijeti opasnost od Rusa i hibridnog uticaja? Da li će iko iz ANB-a da se oglasi i da se makar izvini zbog toga?“, upitao je lider DNP-a.

Upozorio na posljedice po odnose sa Rusijom i turizam

Knežević je podsjetio i na izjavu ruskog zvaničnika Dmitrija Medvedeva, koji je istog dana najavio recipročne mjere.

Prema njegovoj ocjeni, postupci crnogorskih institucija dodatno su pogoršali odnose sa Rusijom, koju je nazvao tradicionalnim saveznikom i bratskom državom. Kritikujući odluku o vizama, ocijenio je da bi posljedice mogle biti posebno izražene u turizmu.

„Uništili ste turističku sezonu za 2027. tjerajući ovo malo Rusa što je ostalo“, poručio je Knežević.

On je istovremeno doveo u pitanje opravdanost uslova za privremeni boravak stranaca iz Evropske unije, navodeći da nije izvjesno koliko će njih biti spremno da ulaže 250.000 eura ili dolara u Crnoj Gori.

Knežević ponovo optužio Janovića zbog slučaja Macura

Govoreći o zabrani ulaska direktoru Alta banke Davoru Macuri, Knežević je javno optužio direktora ANB-a Ivicu Janovića da stoji iza te odluke i da time, kako tvrdi, štiti interese konkurentskih banaka.

Zatražio je da Janović objasni zbog čega je Macura označen kao bezbjednosno sporan i koje je konkretne postupke navodno preduzeo protiv interesa Crne Gore.

„Javno ga optužujem i neka izađe ovdje i kaže kakva je opasnost Davor Macura i šta je uradio da bi ugrozio nacionalnu bezbjednost? To je sramota“, kazao je Knežević.

On je povukao paralelu sa odlukama Srbije o zabrani ulaska pojedinim osobama, ističući da crnogorske vlasti, kako je ocijenio, ne mogu kritikovati recipročne mjere drugih država dok istovremeno donose slične odluke.

Na kraju je ponovo kritikovao, kako je naveo, sve izraženiju rusofobiju i srbofobiju u Crnoj Gori, pitajući zbog čega se protjeruju strani državljani i zabranjuje ulazak poslovnim ljudima koji legalno posluju u zemlji.