Poslije 14 godina Vučićev blok izgubio vlast: Šta politički zemljotres u Srbiji znači za Crnu Goru?

Studentski pokret u Srbiji ostvario je izbornu pobjedu koja otvara put prvoj smjeni političkog bloka Aleksandra Vučića poslije 14 godina. Međutim, promjena vlasti u Beogradu nije samo unutrašnje pitanje Srbije. Ona otvara i niz pitanja za Crnu Goru: od odnosa političkih partija sa dosadašnjim srpskim državnim vrhom, preko identitetskih sporova i regionalne stabilnosti, do evropskih integracija. Hoće li Crna Gora dobiti priliku za ravnopravnije odnose sa susjedom i koliko će promjena u Beogradu uticati na političku ravnotežu u Podgorici?

Beograd mijenja vlast, Podgorica preispituje odnose

Aleksandar Vučić je u izbornoj noći 25. oktobra priznao poraz liste okupljene oko Srpske napredne stranke. Prema podacima Republičke izborne komisije, objavljenim 26. oktobra na osnovu 8.077 obrađenih biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,54 odsto, a lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ 39,29 odsto glasova. Izlaznost je iznosila 68,78 odsto. Projekcije IPSOS-a i CeSID-a pokazuju da Studentska lista osvaja samostalnu parlamentarnu većinu, dok konačnu raspodjelu mandata treba potvrditi zvanični rezultati.

Pobjedi je prethodio gotovo dvogodišnji studentski protestni pokret, nastao poslije tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu 2024. godine, koja je otvorila pitanja korupcije, odgovornosti institucija i vladavine prava. Protesti su postepeno prerasli u širi društveni pokret, a potom i u političku alternativu dugogodišnjoj vlasti.

Za Srbiju, rezultat predstavlja istorijsku promjenu političke ravnoteže. Za Crnu Goru, međutim, njegovo značenje ne iscrpljuje se u činjenici da je jedan politički blok izgubio izbore.

Tokom proteklih četrnaest godina politički odnosi između Podgorice i Beograda nijesu se odvijali samo kroz zvaničnu diplomatiju. Pitanja državljanstva, nacionalnog identiteta, odnosa prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, medijskog uticaja i evropskih integracija povremeno su postajala teme političkih sukoba i u Crnoj Gori.

Zato je jedno od važnijih pitanja nakon izbora u Srbiji da li će promjena vlasti donijeti i drugačiji odnos Beograda prema unutrašnjim pitanjima Crne Gore.

Da li odlaskom Vučićevog bloka slabi i njegov politički uticaj u Crnoj Gori?

Uticaj Srbije na političke procese u Crnoj Gori godinama je predmet javnih i stručnih rasprava. U istraživanju objavljenom u avgustu 2026. godine, Kosovski centar za bezbjednosne studije opisao je mrežu mogućeg uticaja kroz političke veze, medije, finansijske tokove i crkvene strukture. To su nalazi i ocjene autora istraživanja, a ne sudski utvrđena odgovornost pojedinih aktera.

Oni, ipak, otvaraju važno pitanje: koliko zavisnost od političkog centra u susjednoj državi može ograničavati samostalnost domaćih političkih subjekata?

Promjena vlasti u Srbiji mogla bi promijeniti dio tih odnosa, ali ne mora automatski ukinuti postojeće političke, ideološke, ekonomske ili institucionalne veze.

Političke partije u Crnoj Gori koje njeguju bliske odnose sa Srbijom moraće da definišu kako će sarađivati sa budućim vlastima u Beogradu. To ne podrazumijeva nužno promjenu njihovih programskih stavova, ali otvara pitanje hoće li međudržavna saradnja biti zasnovana prvenstveno na institucijama ili će i dalje značajnu ulogu imati lični i partijski odnosi.

Za Crnu Goru suštinsko pitanje nije hoće li nova srpska vlast biti bliža jednoj ili drugoj crnogorskoj partiji, nego hoće li odnosi dvije države biti manje zavisni od njihovih unutrašnjih političkih sukoba.

U Podgorici studenti osvojili 763 glasa, Vučićeva lista samo 139

Posebno zanimljiv dio izbornog rezultata dolazi upravo iz Crne Gore.

Na tri biračka mjesta u Podgorici, Beranama i Sutomoru Studentska lista osvojila je gotovo dvije trećine važećih glasova. Međutim, geografska raspodjela podrške pokazuje značajne razlike.

U Podgorici studenti su dobili 763 glasa, naspram 139 za Vučićevu listu. U Beranama i Sutomoru odnos je bio obrnut: lista okupljena oko Vučića osvojila je više glasova od Studentske liste.

Ovaj rezultat nije reprezentativno istraživanje političkog raspoloženja građana Crne Gore. Riječ je o državljanima Srbije koji su glasali na tri biračka mjesta, zbog čega bi bilo pogrešno procente direktno preslikavati na crnogorsko biračko tijelo.

Vučić priznao poraz: Izgubili smo izbore

(VIDEO) Izbori u Srbiji Ipsos i Cesid: Studentska lista 52 odsto, Ujedinjena Srbija 39,3 odsto, slavlje na ulicama

(VIDEO) Podgorica: Vatromet za pobjedu Studentske liste

Ipak, rezultati pokazuju da ni među biračima Srbije u Crnoj Gori ne postoji jedinstveno političko opredjeljenje, što je važna činjenica u raspravama koje političku pripadnost često poistovjećuju sa nacionalnim identitetom.

Čestitke iz Podgorice i pitanje političkog kontinuiteta

Među prvima koji su čestitali Studentskoj listi bili su crnogorski premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović.

Spajić je poručio da građani dvije države zaslužuju odnose koji će se mjeriti konkretnim rezultatima saradnje, a ne diplomatskim nesporazumima, dok je Milatović izrazio uvjerenje da slijedi novo poglavlje zasnovano na prijateljstvu, dijalogu i zajedničkoj evropskoj budućnosti.

Takve poruke su očekivan diplomatski odgovor na izborni rezultat susjedne države.

Međutim, čestitke su tek početak. Pravi test političkih odnosa biće spremnost dvije vlade da rješavaju pitanja oko kojih su se prethodnih godina pojavljivale razlike.

To se posebno odnosi na uzajamno poštovanje suvereniteta, odnos prema političkim i identitetskim pitanjima, ekonomske odnose i evropske integracije.

Istovremeno, nova vlast u Srbiji tek treba da pokaže kakvu će politiku voditi prema Crnoj Gori. Studentski pokret je izbornu podršku izgradio prvenstveno na zahtjevima za odgovornost i promjenu načina upravljanja Srbijom. Izborna pobjeda sama po sebi ne govori dovoljno o njegovom budućem pristupu svim otvorenim regionalnim pitanjima.

Identitetska pitanja neće nestati promjenom vlasti

Crna Gora i Srbija povezane su istorijskim, porodičnim, kulturnim i ekonomskim vezama koje prevazilaze pojedinačne političke garniture.

Istovremeno, između dvije države postoje osjetljiva pitanja koja se ne mogu riješiti jednom izbornom pobjedom.

Status i djelovanje vjerskih zajednica, dvojno državljanstvo, položaj manjina, pitanje jezika i različita tumačenja zajedničke istorije ostaju teme crnogorskog javnog života, bez obzira na to ko čini vladu u Beogradu.

Moguća promjena jeste u načinu na koji će se o tim temama razgovarati.

Ukoliko buduća srpska vlast bude insistirala na međudržavnom dijalogu i uzdržavanju od miješanja u unutrašnje političke sukobe Crne Gore, otvorio bi se prostor za smanjenje tenzija. Ako se nastave dosadašnji sporovi, promjena političkih aktera neće nužno značiti i promjenu odnosa.

Zato bi bilo preuranjeno tvrditi da rezultat izbora u Srbiji automatski predstavlja pobjedu ili poraz bilo koje političke opcije u Crnoj Gori.

Evropske integracije: Prilika za saradnju, ali ne i automatski zaokret

Rezultat izbora u Srbiji izazvao je reakcije i evropskih institucija.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala je Studentskoj listi, ističući spremnost EU da podrži reforme u oblasti vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i demokratskih institucija.

Za Crnu Goru bi evropska orijentacija buduće srpske vlade mogla imati značaj i izvan bilateralnih odnosa.

Dvije države dijele regionalnu infrastrukturu, trgovinske interese i brojne bezbjednosne izazove. Napredak Srbije u reformama mogao bi olakšati saradnju na pitanjima važnim za obje države, naročito tamo gdje su potrebni zajednički institucionalni standardi.

Ali postoje i granice takvih očekivanja.

Vlast koja je pobijedila na izborima tek treba da formira institucije, predstavi konkretan program i pokaže rezultate. Evropski put Srbije zavisiće od sprovođenja reformi, a ne samo od političkog identiteta novih nosilaca vlasti.

Isto važi i za Crnu Goru: brzina njenog evropskog puta prvenstveno zavisi od rada sopstvenih institucija i ispunjavanja preuzetih obaveza.

Region ulazi u novo političko razdoblje

Promjena u Srbiji privukla je pažnju i drugih regionalnih aktera.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čestitao je izbornim pobjednicima, uz poruku o značaju odnosa Srbije i Republike Srpske. Evropski zvaničnici stavili su naglasak na demokratsku tranziciju i institucionalne reforme.

Različite reakcije ukazuju na to da će se nova vlast u Beogradu suočiti sa očekivanjima koja nijesu uvijek međusobno usaglašena.

Pred Srbijom su pitanja odnosa sa Kosovom, Bosnom i Hercegovinom, Evropskom unijom i drugim međunarodnim partnerima. Promjene u tim odnosima mogle bi se odraziti i na političku atmosferu u Crnoj Gori, ali njihov smjer još nije moguće pouzdano utvrditi.

Posebno će biti važan način prenosa vlasti. Aleksandar Vučić je priznao izborni poraz, dok su preliminarni rezultati pokazali da Studentska lista ima većinu potrebnu za formiranje vlade. Sljedeći koraci su potvrđivanje rezultata, konstituisanje parlamenta i formiranje novih institucija.

Najvažnija poruka za Crnu Goru nije ko odlazi, nego šta ostaje

Poslije četrnaest godina dominacije jednog političkog bloka, Srbija ulazi u proces promjene vlasti. Činjenica da je studentski pokret uspio da iz građanskog protesta preraste u parlamentarnu većinu već predstavlja značajan događaj u regionalnoj političkoj istoriji.

Ali upravo na ovom mjestu završava simbolika, a počinje odgovornost.

Nova srpska vlast moraće da pokaže da izborni zahtjevi za odgovornost, nezavisne institucije i vladavinu prava mogu postati stvarna državna politika.

Crna Gora, sa druge strane, ima priliku da odnose sa Srbijom posmatra izvan logike političkih savezništava i rivalstava koji su često opterećivali javni prostor.

Pitanje nije da li će neka crnogorska partija izgubiti političkog saveznika ili dobiti novog sagovornika u Beogradu. Pitanje je mogu li dvije države uspostaviti odnose koji neće zavisiti od partijskih interesa i međusobnog političkog svrstavanja.

Jer trajnost političkih promjena ne mjeri se samo smjenom onih koji su dugo vladali. Mjeri se time da li su institucije poslije te smjene samostalnije, građani slobodniji, a odnosi među državama ravnopravniji.

To je najvažniji test koji će uslijediti poslije izborne noći u Srbiji — i za Beograd, i za Podgoricu.

Ekipa VOP-a