Tramp sprema istorijski dogovor: Putin pristao na pregovore, a Zelenski prvi put otvorio vrata kompromisu
Više od dvije godine otkako je Donald Tramp uoči američkih predsjedničkih izbora obećao da će okončati rat u Ukrajini, pojavile su se nade da se konačno bliži kraj najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Kraj rata u Ukrajini je sve bliži, možda bliži nego ikada do sada – rekao je Tramp u srijedu.
Diplomatija je uzavrela otkako je Tramp proglasio energetsko primirje, sklopio „dil vijeka“ sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o dizelu, a ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom poručio da je vrijeme za smjenu. Telefoni su se usijali, američki izaslanici su se raštrkali po Moskvi i Kijevu, a onda su objavljene dvije šokantne vijesti koje su odjeknule u svijetu.
Objave koje su uzdrmale svijet
Prvo je Putin pristao da nastavi pregovore sa Ukrajinom uz posredstvo SAD – već sljedećeg mjeseca, kako je u srijedu saopštio Kremlj.
Do toga je došlo nakon što se Putin sastao sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom u impozantnoj carskoj palati u Sankt Peterburgu, u okviru najnovijeg pokušaja Vašingtona da okonča rat u Ukrajini.
Bio je to deveti lični susret Vitkofa i Putina, a razgovori su, kako piše Rojters, počeli gestom dobre volje Rusije – oslobađanjem Stivena Habarda, penzionisanog američkog nastavnika koji je bio pritvoren u Rusiji. Tramp je prethodno zatražio od ruskog lidera da ga oslobodi.
“Pitao sam da li mogu da puste Stivena Habarda i on je sada na putu kući. Zauzvrat nisam dao ništa”, rekao je Tramp.
A onda je kao bomba odjeknula druga vijest, koja je iznenadila mnoge posmatrače. Zelenski, koji je do sada uporno odbijao da prepusti Rusiji centimetar ukrajinske zemlje – a posebno one u Donbasu koju Putinove snage još nisu osvojile – rekao je da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat zamrznuo duž trenutne linije fronta, ocijenivši to kao realan način da se zaustave borbe. Ukrajina bi time zadržala oko 75 odsto svoje teritorije – u zamjenu za američke i evropske bezbjednosne garancije.
Na stolu Donbas
Putin želi čitav Donbas. Ali, dok Rusi u istočnom regionu Ukrajine potpuno kontrolišu Lugansk, u Donjecku – gdje se nalazi pojas utvrđenih gradova dug 50 kilometara – Ukrajina i dalje drži kritičnih 19 odsto teritorije, odnosno oko 6.500 kvadratnih kilometara.
Prema pisanju „Njujork tajmsa“, više od 200.000 Ukrajinaca živi u tom području, veličine šumadijskog regiona, u kojem se nalaze utvrđeni gradovi Kostjantinivka, Slovjansk, Pokrovsk i Kramatorsk.
Donjecka i Luganska oblast, Krim i dijelovi Hersonske i Zaporoške oblasti koje Rusija kontroliše čine oko 115.000 kvadratnih kilometara.
Rat i ekonomija
Prema pisanju „Atlantika“, u užim krugovima vlasti u Vašingtonu smatraju da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prepreku budućim ekonomskim dogovorima sa Moskvom, uključujući potencijalne ugovore o dizelu i eksploataciji rijetkih zemnih minerala.
Postizanje takvih ekonomskih sporazuma moglo bi da podrazumijeva pritisak na Ukrajinu da odustane od svojih teritorijalnih pretenzija na Donbas.
Kremlj je nakon sastanka u srijedu naveo da se razgovaralo o velikim zajedničkim ekonomskim projektima, uključujući i neke koji su blizu realizacije.
Rojters navodi da je Vitkof sa sobom donio dokumente sa različitim idejama za mogući mirovni sporazum, a da je Džared Kušner, Trampov izaslanik i zet koji se kasnije uključio u sastanak putem telefona, želio da ruskom predsjedniku predstavi neke svoje prijedloge.
Tramp i Zelenski međusobno su upućivali kritike zbog načina na koji bi trebalo okončati rat u Ukrajini. Tramp je optužio ukrajinskog predsjednika da ne želi mir.
“Mogao je da sklopi bolji dogovor prije dvije godine nego što može sada”, rekao je Tramp u ponedjeljak.
Jesen samita
Američki predsjednik navodno želi da posreduje u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije tokom predstojećeg samita G20, koji će se održati u klubu „Tramp Nešenel Doral Majami“ na Floridi od 14. do 15. decembra.
Neimenovani savjetnici rekli su za „Atlantik“ da Tramp već zamišlja sebe kako stoji neposredno između Zelenskog i Putina tokom ceremonije potpisivanja sporazuma.
Tramp je u ponedjeljak ponovio da između Zelenskog i Putina vlada „ogromna mržnja“.
– Teško im je da budu u istoj sobi… Baš me briga kako će to biti izvedeno – rekao je on.
Dok Tramp pominje samit G20, Kremlj je predložio da bi novi trilateralni mirovni pregovori, koji bi se vodili na tehničkom nivou, mogli da budu održani u Abu Dabiju i da bi bili usredsređeni na načine garantovanja bezbjednosti Ukrajine i Rusije nakon završetka rata, prenio je Rojters.
Kremlj je dodao da bi ti pregovori mogli da počnu 10. novembra – svega sedmicu dana nakon američkih međuizbora. Posljednji mirovni pregovori uz posredovanje SAD održani su u februaru, prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana.
Tramp, Si i Putin – a Zelenskog nigdje
Zelenski je potvrdio da namjerava da prisustvuje samitu G20 i sastane se sa Putinom kako bi se postiglo pravedno rješenje. Ali, prije toga bi moglo da dođe do trilateralnog sastanka između Trampa, Putina i kineskog predsjednika Sija Đinpinga u novembru u Šendženu, na samitu APEC-a, gdje bi razgovarali o Ukrajini – samo bez Zelenskog za stolom.
Prema pisanju „Volstrit džornala“ (WSJ), ovakav susret mogao bi da dovede do nove podjele svijeta na sfere uticaja.
Potencijalni susret trojice lidera tri velike sile bio bi bez presedana. O njemu se takođe razgovaralo u srijedu u Kremlju, nakon čega je Moskva saopštila da se Peking već priprema za događaj koji bi bio „prvi susret te vrste u istoriji“, piše Blic.
