Tramp nakon međuizbora: Deportacije su bile prestroge

U intervjuu za emisiju „60 minuta“, emitovanu u nedjelju uveče, predsjednik SAD Donald Tramp predstavio je do sada najopsežniju analizu istorijskog poraza republikanaca na međuizborima, dok je naizgled pružio ruku demokratama za saradnju po spornom pitanju imigracije.

Tramp nije preuzeo nikakvu ličnu odgovornost za težak izborni poraz, uprkos rekordno niskom rejtingu odobravanja. Tvrdio je da republikanski kandidati nijesu uspjeli da prenesu njegovu popularnost na sopstvene izborne trke.

Iako je priznao da su neki postupci njegove administracije bili nepopularni, jasno je stavio do znanja da nije spreman na kompromis po većini pitanja dok se demokrate spremaju da preuzmu Kongres, izvještava CNN, a prenosi N1 Hrvatska.

Deportacije su bile „prestroge“

Analizirajući razloge lošeg učinka republikanaca na prošlonedjeljnim izborima, Tramp je kao glavne krivce naveo Iran i lošu komunikaciju sa biračima. Ali je takođe priznao da je stroga imigraciona politika njegove administracije, u okviru koje su hiljade migranata bez dokumenata uhapšene i deportovane, bila nepopularna i, po njegovom mišljenju, otišla predaleko.

„Bilo je prestrogo“, rekao je Tramp, posebno pominjući imigrante koji su u zemlji 10 ili više godina i nijesu počinili teške zločine.

Bilo je to zapanjujuće priznanje predsjednika da je pitanje na kojem je zasnivao svoju kampanju 2024. godine postalo politički problematično za samo dvije godine. Tramp je takođe izrazio izvjesne sumnje iza zatvorenih vrata u vezi sa nekim metodama koje je njegova administracija koristila za pritvaranje migranata.

Ipak, nije jasno da li Tramp razmatra promjenu svoje imigracione politike, čak i nakon što je priznao da je bila prestroga. U stvari, imenovao je Stivena Milera, glavnog arhitektu te politike, za svog novog šefa kabineta.

„Radije bih išao u pakao nego da oprostim“

Intervju, koji je vodio Ros Dutat sa CBS-a, završen je značajnom razmjenom o tome da li bi Tramp ikada mogao da oprosti ljudima koje smatra svojim neprijateljima, čak i pred Božjim konačnim sudom.

„Mislim da su bili veoma loši ljudi i ne volim ih – mogu da upotrijebim riječ mrzim – zaista mrzim neke od svojih neprijatelja“, rekao je Tramp, a zatim zaključio: „Vjerovatno to sada ne mogu da uradim jer zaista mrzim neke od svojih neprijatelja i uvijek ću ih mrzjeti.“

Pitanju je prethodilo podsjećanje na prošlogodišnju sahranu ubijenog aktiviste Čarlija Kirka, kada je njegova udovica, Erika, javno oprostila čovjeku osumnjičenom za ubistvo njenog muža. Nekoliko trenutaka kasnije, Tramp je izašao na binu i izjavio: „Mrzim svoje protivnike i ne želim im dobro.“

Tramp je tokom godina razvio dugu listu zamjerki, od demokrata i drugih zvaničnika koji su ga istraživali tokom njegovog prvog mandata do političkih rivala koji su se protivili njegovoj politici.

Iako je povremeno izražavao želju za pomirenjem, uključujući i prošlu sedmicu, kada je rekao da želi da sarađuje sa demokratama koje su ojačale svoj politički položaj, njegov uobičajeni odgovor bio je da uzvrati na nepravde za koje smatra da su mu nanesene.

Poruka Vensu

Kada je potpredsjednik Džej Di Vens prošle sedmice napisao da je rat sa Iranom kriv za težak izborni poraz republikanaca, Tramp je uglavnom podržao njegov stav. Međutim, nekoliko dana kasnije donekle je promijenio ton. Sada kaže da bi volio da je Vens pružio veću podršku sukobu, čak i dok je analizirao njegove političke posljedice.

„Jedino što bih volio jeste da je rekao, ako se zaista tako osjećao, a morali biste ga pitati: Ako biste morali ponovo da donesete tu odluku, da li biste to uradili na isti način? Znate, on je uključen u proces donošenja odluka. I moj odgovor je odlučno da“, rekao je Tramp.

Rekao je da je Vens razgovarao sa njim prije objavljivanja članka o Iranu, ali je sugerisao da nijesu detaljno razgovarali o sadržaju dugog eseja.

„Pitao me je: ‘Šta mislite?’ Rekao sam: ‘Napišite šta osjećate’“, prisjetio se Tramp razgovora sa Vensom. „Šta ćete, inače, napisati?“

Neodlučan oko nasljednika

Vensova objava o Iranu u Vašingtonu je široko protumačena kao pokušaj potpredsjednika da zauzme početnu poziciju prije moguće predsjedničke kandidature.

Tramp je u intervjuu nagovijestio da Vens neće automatski dobiti njegovu podršku ako se kandiduje. U stvari, predsjednik je razmatrao mogućnost da uopšte ne podrži nijednog kandidata.

„Vjerovatno. Ali ne nužno“, rekao je Tramp kada su ga pitali o njegovoj mogućoj podršci, kasnije dodajući: „Možda bi bilo bolje da se uopšte ne miješam.“

Na pitanje ko bi, osim Vensa, mogao biti na njegovom užem spisku potencijalnih nasljednika, Tramp je pohvalio državnog sekretara Marka Rubija.

„Mislim da je Marko sjajan. Mislim, on zaista voli posao i radi odličan posao. Radi fantastičan posao. On je jedan od onih koji se razmatraju, ali ima još mnogo njih čija imena ne bih pomenuo. Ima nekih sjajnih senatora. Poznajem ih sve. Mnogo mi se sviđaju“, rekao je Tramp.

Kako ulazi u završne faze svog predsjedništva, Tramp će morati da se suoči sa Republikanskom strankom koja će prije ili kasnije pokušati da pronađe svoj put u budućnosti bez njega. U intervjuu je rekao da i dalje vjeruje da njegova podrška ima značajnu težinu među republikancima.

Pitanja o korupciji

Najnapetiji dio intervjua dogodio se kada je Dutat počeo da ispituje Trampa o opsežnim poslovnim interesima njegove porodice, uključujući investicije u kriptovalute, koje su demokrate optužile za korupciju.

Tramp je rekao da njegovim novcem upravlja jedan od njegovih sinova, koga je opisao kao „veoma poštenog i dobrog čovjeka“, i da je većina novca „povjerena najvećim firmama sa Volstrita za investicije“.

Predsjednik je zaradio više od milijardu dolara od različitih poduhvata povezanih sa kriptovalutama koje su on i njegovi sinovi pokrenuli neposredno prije nego što je položio zakletvu prošle godine.

Investiciona firma povezana sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima kupila je skoro polovinu kompanije porodice Tramp za kriptovalute prije njegove druge inauguracije.

Predsjednik je umanjio zabrinutost da strane zemlje pokušavaju da kupe uticaj u Bijeloj kući, rekavši da „svaki predsjednik ima problem“ sa spoljnim subjektima koji pokušavaju da mu se dodvore.

N1 Hrvatska