Guardian: Generacija Z se budi širom svijeta – mladi mijenjaju političku mapu, od Srbije do Bangladeša

Od Srbije, preko Brazila i Indije, do Francuske i Njemačke, mladi sve odlučnije osporavaju autoritarizam, korupciju i društvenu nejednakost. Analiza britanskog Guardiana ukazuje na talas političkog aktivizma koji bi mogao označiti početak duboke generacijske promjene.

Generacija Z, kojoj uglavnom pripadaju mladi rođeni od kraja devedesetih do početka druge decenije ovog vijeka, postaje jedan od najznačajnijih pokretača političkih promjena u svijetu.

U opširnoj analizi britanskog Guardiana, novinarke Ashifa Kassam i Lex McMenamin opisuju kako su protesti mladih, od Azije i Afrike do Evrope i Amerike, prerasli pojedinačne zahtjeve i postali širi izazov političkim sistemima.

Istraživači su evidentirali najmanje 25 protestnih pokreta širom svijeta u kojima je generacija Z odigrala značajnu ulogu. Razlozi za nezadovoljstvo razlikuju se od države do države, ali se ponavljaju slični zahtjevi: odgovornije institucije, borba protiv korupcije, kvalitetnije obrazovanje, dostupno stanovanje i pravedniji ekonomski sistem.

Srbija i Bangladeš – studenti kao pokretači političkih promjena

Među primjerima koje Guardian posebno izdvaja nalazi se Srbija, gdje je studentski pokret prerastao u široku društvenu mobilizaciju.

Studenti su organizovali proteste, biciklističke marševe kroz evropske države i druge akcije kojima su nastojali da privuku međunarodnu pažnju. Njihovo djelovanje postalo je važan politički faktor, a Guardian izvještava i o izbornim promjenama u Srbiji tokom oktobra 2026. godine.

U Bangladešu su studentski protesti 2024. godine, započeti zbog sistema kvota u javnom sektoru, prerasli u masovni otpor tadašnjoj premijerki Šeik Hasini. Protestni pokret završio se njenom ostavkom i odlaskom iz zemlje.

Ovi primjeri pokazuju da studentski aktivizam više nije ograničen na univerzitete i obrazovne politike. U pojedinim državama postao je presudan faktor u preispitivanju političke vlasti.

Društvene mreže mijenjaju način organizovanja protesta

Za razliku od ranijih generacija, današnji mladi raspolažu digitalnim alatima koji omogućavaju brzo širenje informacija, mobilizaciju velikog broja ljudi i koordinaciju bez strogo centralizovanog rukovodstva.

Društvene mreže, grupe za razmjenu poruka i digitalne kampanje omogućavaju lokalnim protestima da gotovo trenutno dobiju međunarodnu vidljivost.

U Brazilu je, prema Guardianu, mobilizacija mladih na ulicama i društvenim mrežama imala važnu ulogu u predsjedničkoj izbornoj kampanji Luiza Inasija Lule da Silve.

Sličan značaj mladih i digitalne komunikacije u političkim kampanjama Guardian prepoznaje i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Evropa: Obrazovanje, stanovanje i troškovi života

Protesti generacije Z sve su vidljiviji i u evropskim državama.

U Francuskoj učenici traže bolje uslove obrazovanja i rada, dok se u Španiji mladi organizuju zbog sve manje dostupnosti stanova.

U Njemačkoj su hiljade demonstranata zahtijevale mjere protiv rasta troškova života, uz veća ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i zaštitu životne sredine.

Iako njihovi zahtjevi nijesu identični, zajedničko im je uvjerenje da postojeći ekonomski i politički modeli ne pružaju dovoljno sigurnosti i mogućnosti mlađim generacijama.

Nezadovoljstvo sistemom, a ne samo pojedinačnim političarima

Jedna od ključnih poruka Guardianove analize jeste da mladi sve češće dovode u pitanje način funkcionisanja institucija, a ne samo odluke pojedinačnih vlada.

Politička naučnica Erika Čenovet sa Harvarda smatra da aktuelni talas protesta može predstavljati globalno političko buđenje generacije Z.

U osnovi tog nezadovoljstva nalazi se gubitak povjerenja u obećanja o društvenom napretku, jednakim mogućnostima i pravednoj raspodjeli ekonomskih koristi.

Generacija koja odrasta u uslovima klimatske krize, međunarodnih sukoba, rastućih ekonomskih nejednakosti i slabljenja demokratskih institucija sve manje pristaje na pasivnu ulogu u političkom životu.

Protesti mladih suočavaju se i sa represijom

Političko aktiviranje mladih nerijetko izaziva oštre reakcije državnih institucija.

Guardian navodi primjere represivnog postupanja prema demonstrantima u Indiji, Francuskoj, Bangladešu i Maroku.

Posebno je dramatičan slučaj Bangladeša, gdje su, prema nalazima stručnjaka Ujedinjenih nacija, tokom protesta 2024. godine život izgubile stotine ljudi, uz procjene da bi ukupan broj žrtava mogao dostići 1.400.

Istraživanja na koja se poziva Guardian ukazuju da protesti u kojima mladi imaju značajnu ulogu mogu biti izloženi snažnijoj državnoj represiji, iako nijesu skloniji nasilju od drugih protestnih pokreta.

U Maroku su nakon protesta pokreta Gen Z 212 protiv korupcije i zapostavljanja javnih usluga protiv velikog broja demonstranata pokrenuti sudski postupci.

Da li počinje nova politička era?

Iako se protestni pokreti razlikuju po organizaciji, ciljevima i rezultatima, njihova rasprostranjenost ukazuje na značajnu promjenu političkog ponašanja mladih.

Generacija Z sve manje prihvata tvrdnju da političke odluke pripadaju isključivo etabliranim partijama i institucijama.

Od studentskih blokada do digitalnih kampanja, mladi nastoje da utiču na procese koji određuju njihovu budućnost.

Ključno pitanje više nije samo koliko će dugo trajati pojedinačni protesti, već da li će ova generacija uspjeti da svoje nezadovoljstvo pretvori u trajne demokratske i institucionalne promjene.