KATASTROFIČNE PROGNOZE: Ukrajinska ekonomija pašće skoro 50 odsto, ruska je već u recesiji s padom od 11 odsto, patiće i ostatak Evrope

Rat protiv Ukrajine i sankcije Rusiji pogađaju ekonomije širom svijeta, pri čemu se očekuje da će zemlje u nastajanju i razvoju na prostoru Evrope i središnje Azije pretrpjeti većinu negativnih posljedica, stoji u danas objavljenom najnovijem izdanju izvještaja Svjetske banke o ekonomskim kretanjima u toj regiji (Evropa i Centralna Azija)

Predviđa se da će ekonomija ove regije ove godine doživjeti pad od 4.1 odsto, umjesto rasta od 3 odsto prema predratnim prognozama, jer će ekonomski šokovi uzrokovani ratom pogoršati još uvijek prisutne posljedice pandemije covida-19. Ovo će biti drugi pad u dvije godine i to dvostruko veći od onog koji je pandemija izazvala 2020. godine.

Procjenjuje se da će Ukrajina pretrpjeti pad ekonomije od čak 45.1 odsto, s time da će konačne razmjere ekonomskog pada zavisiti od trajanja i intenziteta rata.

Pod udarom dosad neviđenih sankcija ruska ekonomija je već zapala u duboku recesiju s prognoziranim padom  od 11.2 posto u 2022. godini.

“Razmjere humanitarne krize izazvane ratom su nepojmljivi. Ruska invazija je razorno djelovala na ukrajinsku ekonomiju i nanijela ogromnu štetu na infrastrukturi,” ističe Ana Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Evrope i središnje Azije.

“Ukrajini je neophodna hitna finansijska podrška u njenim naporima da održi funkcioniranje ekonomije i vlasti kako bi pomogla svojim napaćenim građanima koji se moraju nositi s ovom ekstremnom situacijom”, dodaje.

Ekonomske posljedice osjećaju se svuda

Rat je produbio zabrinutost oko naglog usporavanja svjetske ekonomije, vrtoglavog rasta inflacije i duga te povećanog siromaštva. Ekonomske posljedice osjećaju se u mnogim ekonomskim tokovima, od robnih i finasijskih tržišta, trgovinskih i migracijskih veza sve do negativnog učinka na rejtinge.

Rat je zadao težak udarac i ekonomijama u nastajanju i razvoju Evrope i središnje Azije i to u regiji kojoj je ove godine ionako prijetilo usporavanje rasta zbog još prisutnih posljedica pandemije.

Ulazak u recesiju

Osim Rusije i Ukrajine, i Bjelorusija, Kirgiska Republika, Moldavija i Tadžikistan bi prema prognozama ove godine trebali ući u recesiju, dok je za ostale zemlje došlo do snižavanja prognozirane stope rasta uslijed širenja posljedica rata preko ukrajinskih granica, stope rasta u evrozoni koja je manja od prognozirane te šokova u međunarodnoj trgovini i na robnim i finansijskim tržištima.

Rusija i Ukrajina sudjeluju u ukupnom uvozu pšenice zemalja regiona s oko 40 odsto, što se u nekim srednjoazijskim i južnokavkaskim zemljama penje i do preko 75 odsto. Rusija je takođe i bitno izvozno odredište za mnoge od tih zemalja, a devizne doznake iz Rusije čine skoro 30 posto BDP-a nekih srednjoazijskih zemalja (Kirgiska Republika, Tadžikistan).

“Rat u Ukrajini i pandemija još jednom su nam dokazali da krize mogu izazvati sveobuhvatnu ekonomsku štetu i unazaditi godine napretka u smislu rasta BDP-a po glavi stanovnika i razvoja”, naglašava Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistkinja Svjetske banke za Evropu i srednju Aziju.

“Vlade zemalja regiona moraju ojačati svoje makroekonomske rezerve i vjerodostojnost svojih politika kako bi ograničile rizike i prevladale moguću fragmentaciju trgovinskih i investicijskih kanala; moraju osnažiti svoje socijalne programe za zaštitu najugroženijih stanovnika, što uključuje i izbjeglice, i ne skretati pažnju s mjera za unaprjeđenje energetske efikasnosti kojima se osigurava održiva budućnost”, dodaje.

Talas izbjeglica nadmašiće sve ranije krize

Duboka humanitarna kriza uzrokovana ratom predstavlja najnaglašeniji među početnim šokovima koji su se proširili svijetom i vjerovatno će ostati jedno od najtrajnijih naslijeđa ovog sukoba. Očekuje se da će talas izbjeglica iz Ukrajine koji je preplavio susjedne zemlje uveliko nadmašiti sve ranije krize. Zato je pomoć zemljama primateljicama i izbjeglicama od presudne važnosti, a s tim ciljem Svjetska banka priprema operativne programe pomoći susjednim zemljama kako bi se zadovoljile povećane potrebe za finansijskim sredstvima uslijed priliva izbjeglica.

Ratom izazvani skok cijena nafte na svjetskim tržištima takođe naglašava potrebu da se sigurnost snabdijevanja energijom osnaži povećanom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.

Hitna pomoć Ukrajini blizu milijarde

Grupacija Svjetske banke preduzima hitne mjere podrške narodu Ukrajine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Grupacija je aktivirala paket hitnih finansijskih mjera težak 925 miliona dolara za pomoć Ukrajini.

Ova sredstva pomoći će u isplati plata bolničkog osoblja, penzija starijim osobama i socijalnih naknada ugroženom stanovništvu te predstavlja dio paketa od tri milijarde dolara koji Svjetska banka priprema za podršku Ukrajini u mjesecima koji slijede. Invazija je već izazvala najveću izbjegličku krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Grupacija Svjetske banke razmatra mogućnosti za podršku izbjeglicama u zemljama primateljicama, stoji u saopštenju Svjetske banke.