Od januara veće plate i penzije: Građani pozdravljaju, stručnjaci upozoravaju
Ključna tema danas je hoće li plate od januara biti veće i kako. Prema novom Vladinom programu „Euro model“, minimalna neto zarada zaposlenih na radnim mjestima s osnovnim i nižim obrazovanjem biće 1.000 eura.
Zaposleni na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem od januara primaće 1.250 eura, dok će za zaposlene na radnim mjestima s visokim obrazovanjem plata biti 1.400 eura.
Penzije će se od januara usklađivati četiri puta godišnje, a u decembru ove godine svi penzioneri dobiće po 100 eura.
Najavljeno povećanje plata i rast penzija od naredne godine građane je uglavnom obradovalo. Plaše se, međutim, novih poskupljenja, a brine ih i kako će se sve to finansirati.
Od nadležnih, Savez sindikata tražiće objašnjenje kako će najavljeni rast plata i penzija uticati na standard građana.
Kako je rekla Tanja Džudović, iz Saveza sindikata, pozdravljaju najavljeno povećanje zarada za sve zaposlene na teritoriji Crne Gore.
“I ono što bih takođe istakla jeste da ta najava povećanja je za Savez sindikata apsolutno i opravdana i očekivana. Ono što očekujemo jeste da se upoznamo detaljno sa datim modelom, sa ekonomskim efektima, sa projekcijama kakvo će to uvećanje imati na inflatorna kretanja u Crnoj Gori, na očuvanje budućeg i postojećeg standarda zaposlenih”, rekla je Džudović.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), s druge strane, traže hitan sastanak s premijerom Milojkom Spajićem jer, kako poručuju, nije dobro povećavati plate bez konsultacija sa socijalnim partnerima.
Predstavnik UPCG Filip Lazović kaže da ako govorimo o zaradama kojima želimo da dostignemo evropski standard i spriječimo ljude da napuštaju Crnu Goru, onda moramo govoriti i o evropskim standardima koji podrazumijevaju da se, prilikom razmatranja ovakvih odluka, konsultuju oni kojih se te odluke tiču.
“A kada je riječ o odluci o visini minimalne zarade, ona se direktno tiče svakog privrednog subjekta u Crnoj Gori bilo da je mali, srednji ili veliki, jer će svaki morati da isplati utvrđenu minimalnu zaradu”, navodi Lazović.
Rast zarada od 60 odsto, bez povećanja proizvodnje i produktivnosti, kako upozorava profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović, mogao bi imati više posljedica.
“Ono što je definitivno to je da će se rast troškova inputa prenijeti na cijene po kojima proizvođači plasiraju svoje proizvode i usluge, tako da rast cijena, odnosno inflacije, prosto nije upitan u ovakvom scenariju. Međutim, ono što mislim da je takođe zabrinjavajuće je to da li naši poslodavci, znači proizvođači, bilo roba ili usluga, mogu da budu i na domaćem i na međunarodnom tržištu cjenovno konkurentni sa tako povećanim cijenama. Mi smo mala, otvorena, uvozno-zavisna ekonomija. Gro te potrošnje otići će na uvozne proizvode. Znači, uvoz Crne Gore će posljedično morati da raste”, podvukla je Baćović.
Konačnu riječ o Vladinim mjerama daće poslanici. Iz vlasti tvrde da predložena rješenja neće ugroziti budžet i da će poboljšati životni standard penzionera i radnika.
Šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović kaže kako se čini smo da i kod Evrope Sad 1 i Evrope Sad 2 uvijek licitirali hoće li biti fiskalno održivo.
“Siguran sam da su i premijer i ministri itekako vodili računa da ne ulazimo u neki problem fiskalne neodrživosti. A isto tako moram da kažem da je ovo jedna priprema za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i mislim da će građani biti veoma zadovoljni poslije Nove godine”, podvukao je Đurović.
Od opozicionih partija niko danas nije htio da komentariše najavljena povećanja plata i penzija, dok se, kako su nam saopštili, ne upoznaju s konkretnim prijedlogom.
