Šta tačno znači “državni bankrot”? Zvaničnici CG priznali da država neće moći da plaća dugove i tražili pomoć

Državni bankrot – riječi koje često čujemo u Crnoj Gori u poslednje vrijeme. Korona kriza je opustošila crnogorsku ekonomiju, pad privrede od oko 15 odsto je bio među najvećima u svijetu, a javni dug je narastao preko 103 odsto bruto društvenog proizvoda. Budžet za ovu godinu još nemamo, a krajnje je neizvjesno kakva će biti turistička sezona. Veliki broj malih i mikro preduzeća već je ugašeno, mnogi su na ivici gašenja, hiljade radnika su ostale bez posla. Trenutno je aktuelna mogućnost da zbog duga prema kineskoj Exim banci za auto put, Crna Gora ostane bez dijela teritorije, odnosno da se Kinezi “naplate” višedecenijskom koncesijom na neki infrastrukturni objekat, kao što je Luka Bar, Željeznica, autoput… 

Šta, uopšte, znači kada država proglasi bankrot? 

Bankrot države je stanje kada ona nije više u stanju da plaća svoje obaveze, prije svega dugove, za šta joj je potrebna pomoć i postojećih ali i budućih kreditora. Posljedice bankrota državne kase su bolne za cijelo stanovništvo jer slijedi snažan pad životnog standarda zbog nezaposlenosti i inflacije, gubitak ušteđevine i slabljenje valute.

SPAJIĆ: Imao sam mogućnost da biram između bankrota države i pravdanja poslanicima, jasno je šta sam odabrao

MINISTARSTVO FINANSIJA O PADU KREDITNOG REJTINGA: Potvrda da smo uradili dobro sa zaduživanjem, izbjegli smo bankrot i skuplju pozajmicu

“Pojedinci koji kritikuju novu Vladu nisu ponudili bolja rješenja za spašavanje Crne Gore od bankrota“

Država ne bankrotira u klasičnom smislu te riječi, već jednostavno objavi platnu nesposobnost. To znači da su kreditne linije porušene, dakle, da država ne može dobiti kredite za servisiranje postojećih kamata i otplatu glavnice. Država u bankrotu objavljuje da ne može više da isplaćuje penzije i plate javnom i državnom sektoru. Iskustva govore da tada javne usluge postaju mnogo lošije i da neminovno prijete socijalni nemiri.

Rezultat okolnosti koje nose zajednički naziv “bankrot države” je ogroman rast nezaposlenosti i radikalno smanjenje kupovne moći, sve u cilju sprječavanja daljeg rasta duga.

Država, ukoliko ima vlastitu valutu, da bi spriječila bankrot, obično pribjegne štampanju novca bez pokrića, osim u slučaju kada ima dugove vezane za deviznu klauzulu koje ne može da isplati, pa građani izgube dko kapitala koji je vezan za novac, dionice ili nekretnine. Bankrot države znači i udar na štednju u bankama, a građani to unaprijed “osjete” – između ostalog, redovima ispred banaka.

Bankrot države ne znači automatski njenu likvidaciju. I poslije bankrota država obično postoji.

Da li je Crna Gora, praktično, već bankrotirala?

Ukoliko je glavna odlika državnog bankrota činjenica da država više ne može da plaća svoje dugove, a jeste, ovo je sasvim logično pitanje.

Mnogi se pitaju šta se dešava sa dugom zemlje kada proglasi bankrot.  Uglavnom, zemlja ne može ignorisati dugove koje je napravila, već pravi plan refinansiranja. Upravo na to cilja molba koju je crnogorska Vlada uputila Evropskoj uniji – da se refinansira crnogorski dug. Crnogorski zvaničnici su, praktično, javno priznali da država neće moći da plaća dug i tražili su pomoć. 

VARHELJI: Istražujemo opcije da obezbijedimo održivost crnogorskog javnog duga

ABAZOVIĆ ZAHVALIO VARHELJIJU: “Idemo naprijed, CG je naredna članica EU”;

Evropska unija trenutno, prema riječima komesara za proširenje Olivera Varheljija traži rješenja da obezbijedi održivost crnogorskog javnog duga. Varhelji kaže da EU stoji uz Crnu Goru i podržava njen evropski put.

“Istražujemo opcije sa Vladom Crne Gore i našim partnerima kako bismo našli izvodljiva rješenja za investicione projekte države i da obezbijedimo održivost njenog javnog duga, kao i da eliminišemo rizike prošlih aranžmana, poštujući politiku EU i finansijska pravila”, napisao je Varhelji na Tviteru.

U slučaju Grčke, prije desetak godina, glavni kreditori Grčke, EU i MMF su napravili plan spašavanja koji je podrazumijevao oštru kontrolu potrošnje svakog državnog novčića, kako bi se država izvukla iz bankrotstva.

Država sebi ne može da dozvoli da izgubi svaki trag kredibiliteta kod međunarodnih kreditora, već pokušava da nađe način da restruktuira dug, ali se neminovno desi i otpis dijela duga.

Može li biti “zaplijene” državne imovine? 

Potpredsjednik crnogorske Vlade, Dritan Abazović, u intervjuu za BBC kazao je da je realna mogućnost da Kina preuzme dio crnogorske teritorije ukoliko se ne ispoštuje ugovor sa Exim bankom. Odmah nakon ove izjave Abazoviča, reagovalo je globalno tržište kapitala i crnogorske državne obveznice, koje su emitovane u decembru prošle godine u iznosu od 750 miliona eura, imale su rekordan pad od 6,4 odsto. 

MEDOJEVIĆ: CG državne obveznice pale 6,4% zbog traženja da EU preuzme kineski kredit

PISONERO HERNANDEZ: Zabrinuti smo zbog mogućih efekata kineskih investicija, ali EU ne otplaćuje kredite od trećih strana

U državnom zaduživanju ne postoji opcija “hipoteke” odnosno garancija državnom imovinom, pa do “zaplijene” od strane međunarodnih kreditora ne može doći, jer ne postoje pravni mehanizmi za takve odluke. Država koja ne može da vraća dugove, međutim, mora donositi teške odluke – šta da napravi sa svojom imovinom kako bi otplatila dug. Opcije su prodaja imovine, odnosno zamjena za dug sa kreditorima, ustupanje uglavnom dugoročnih koncesija na infrastrukturne objekte ili prirodna bogatstva, i slično…

Niko ne može državi oduzeti preduzeća ili banke koje posjeduje, ali je povjerenici, na primjer MMF, mogu ‘stand-by’ aranžmanima prisiliti na prodaju kojom će dobiti novac za plaćanje dijela duga.

Tokom novije istorije mnoge države su morale da proglase bankrot, Njemačka dva puta, Amerika, Island, Argentina… 

V.R.