EVO ZAŠTO SE VJERUJE DA JE SJUTRA NAJSREĆNIJI DAN: Važno je da ispoštujete ove običaje - Volim Podgoricu

EVO ZAŠTO SE VJERUJE DA JE SJUTRA NAJSREĆNIJI DAN: Važno je da ispoštujete ove običaje

Pravoslavna crkva i njeni vjernici sjutra slave Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan. Ovaj praznik pada 40 dana posle vaskrsenja Hristovog.

Spasovdan uvijek pada u četvrtak šeste nedelje posle Uskrsa i jedan je od deset praznika posvećenih Hristu. Pošto se Gospod kroz četrdeset dana iza svoga vaskrsenja javljao učenicima govoreći im o Carstvu Božijem i pošto im je zapovijedio da se ne odaljuju od Jerusalima nego da čekaju obećanje Svetog Duha, Gospod je izveo svoje učenike do Vitanije, podigao svoje ruke, blagoslovio ih i uznio se na nebo. Toga dana Hristos im je rekao:

“Idite po svem svijetu i propovjedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen.”

Da bi u tome uspjeli, Hristos im je obećao Duha utješitelja i zapovjedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli da prenesu Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavaju u vjeri – odatle naziv Spasovdan.

Kao što se u Jerusalimu četrdeset dana posle Vaskrsa išlo u Vitlejem u litiji, tako se i pravoslavnoj crkvi organizuje Spasovdanska litija. Spasovdan kao krsnu slavu proslavlja i veliki broj pravoslavnih vjernika.

Na Spasovdan se ne radi nikakav težak posao, pošto je veliki praznik koji, prema vjerovanju, može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti. Poštovan je veoma i u predhrišćanskom vremenu, a tradicionalno je izuzetno cijenjen i poštovan u doba cara Dušana. Smatra se da nije slučajno što je čuveni Dušanov zakonik obnarodovan 1349. na Spasovdan, a na isti praznik i dopunjen 1354. godine.

Prema narodnom predanju, tog dana se spasio Bog od rđavih ljudi i otišao – vazneo se – na nebo, a ostala je i priča da je Bog pobjegao na nebo od zlih i nevaljalih ljudi. Ovo je veoma srećan dan, kada sve valja započinjati.

Od davnina je Spasovdan, kao duboko ukorenjena svetkovina u narodu, proljećni praznik stočara i zemljoradnika. Smatra se veoma srećnim varovnim danom kada sve valja započinjati i zato se zove još Spasovlje.

Običaji na Spasovdan

Prije zore, na Spasovdan Krstonoše pohode zapise – osveštana stabla, najčešće hrastove ili neke voćke, mahom divlje kruške. Noseći barjake i krst, narod stiže pod stablo zapisa, kiteći ga vencima cvijeća i darujući raznim đakonijama.

Te litije se priređuju radi napretka usijeva (letine), kiše i boljeg berićeta. Krstonoše idu u krug oko zapisa, moleći se i pjevajući, dok pop činodejstvuje, a ranije je ponegdje bio običaj da sveštenik u provrćeno stablo stavlja zapis da “čuva selo od crva”. Takvih osveštanih dubova ima u mnogim krajevima, ponajviše u Šumadiji i Vasojevićima. Smatraju se svetim stablima, koja je grehota dirati, a kamoli sjeći.

Na Spasovdan se ne radi da grom ne bije i, kako vjeruju u leskovačkom kraju, ne dođe na čoveka “lošotinja” i da insekti ne opustoše njive. Posebno je bio raširen običaj da se na Spasovdan po njivama, zabranima, torovima, košnicama, baštama pobadaju krstovi od leskvine (zakršćavanje letine), ako to nije učinjeno na Đurđevdan.

Ponegdje se vjerovalo da ne valja okusiti novo voće ako su nekom djeca umirala, dok najprije ne razdjele sirotinji od tog novog voća za dušu svoje djece, jer će, u protivnom, na onom svijetu djeca ostati bez tog obroka i grišće svoje prste umjesto obroka, govoreći da su im ga roditelji pojeli.

Bio je i običaj da se na Spasovdan, prije sunca, kupa u rijeci ili moru. Obavezno se klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. U prošlosti su čobani pripremali krstiće od leskovih grana, pa ih izjutra stavljali na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadali su ih i na njive s usjevima. Prije Spasovdana nije se okušalo mlijeko od Nove godine.

Vjernici su odlazili u crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku. Posle izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak. Oni koji nisu išli u goste, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje. Ispred crkve su se pekli jaganjci, točilo piće, prodavao sladoled, kolači i bombone.

Prema običajima, na sjutrašnji dan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com