O OVOME MNOGI I DAN DANAS ĆUTE! Vrijeme je da znate istinu: Razbijeno 7 mitova u vezi sa Božićem i Hristom!

Bliži nam se radosno vrijeme Božića, darivanja, druženja i porodice, koje se fokusira na slavlje rođenja Isusa Hrista.

I dok nam se uz brojne religiozne filmove, emisije i pjesme čini da nema onog što o Božiću ne znamo, prava istina bi mogla da vas šokira – detalji o prvom Božiću na svijetu sasvim su netačni.

Ovo su božićni mitovi koje su stručnjaci razotkrili:

Isus se nije rodio na dan kad mi slavimo Božić

Isus se nije rodio 25. decembra (ni 7. januara). Biblija ne navodi tačan datum rođenja Isusa Hrista te ne pruža direktan odgovor na pitanje: “Kada se Isus rodio?”

Ali, ona u vezi s Hristovim rođenjem navodi dve istorijske činjenice na temelju kojih se može zaključiti da se on nije rodio onda kad mi njegovo rođenje slavimo.

Uopšte se nije rodio u zimsko doba

Malo prije nego što se Isus rodio rimski car Avgust izdao je naredbu “da se popiše sve stanovništvo”. Ljudi su radi popisa išli “svaki u svoj grad”. Neki su morali da putuju nedelju dana ili još i duže.

Ta naredba, koja je vjerovatno bila izdata da bi se olakšalo prikupljanje poreza i regrutacija za vojsku, ljudima bi teško pala u bilo koje doba godine.

Zato je malo vjerovatno da bi Avgust dodatno otežavao situaciju i izazivao gnijev podanika terajući mnoge od njih da po hladnoj zimi krenu na dug put.

Pastiri i njihova stada

Pastiri su “boravili napolju i čuvali noćne straže kod stada svojih” (Luka 2:8). U knjizi “Svakodnevni život u doba Isusa” navodi se :

Pastiri bi izveli svoja stada nedelju dana pre Pashe [pred kraj marta] i ne bi se s njima vraćali sve do sredine novembra (…). Stada su tokom zime boravila u zatvorenom. Već se iz toga može zaključiti da tradicionalni datum Božića, koji se slavi zimi, ne može biti tačan, jer Jevanđelje izveštava da su pastiri bili u poljima.”

Isus se zapravo rodio 7 godina pre samog sebe

I sam Papa Benedikt javno je priznao ono što istoričari godinama govore, otvoreno priznajući grešku jedne od najvećih hršićanskih dogmi. Otkrio je da je Crkva napravila grešku u datiranju Isusovog rođendana i da se on rodio nekoliko godina pre nove ere.

Benedikt XVI se odlučio na iscrpno naučno istraživanje i prekopavanje vatikanske arhive da bi ustanovio koliko je kalendarsko odstupanje od navodnog Isusovog rođenja i stvarnog datuma.

Riječ je o 7 godina greške, tačnije Isus nije rođen 0. godine, već 7. godine prije nove ere ili kako to u crkvi govore – 7. godine prije rođenja Hrista.

Rođenje nije bilo u kolibi – već u pećini!

Kada zamišljamo rođenje malog Isusa, obično nam je u glavi – štala. Tako je to prikazano u knjigama, na ilustracijama, pa i na jaslicama koje stavljamo ispod božićnih jelki.

Međutim, prema Lukinom Jevanđelju, Isus je zapravo rođen u – pećini.

Čak je i Bazilika Rođenja Isusovog u Vitlejemu sagrađena nad pećinom za koju se vjeruje da je u njoj rođen Isus.

Nisu bili kraljevi, a ni ne znamo koliko ih je bilo

Kraljeve ili mudrace koji su s Istoka došli da se poklone novorođenom kralju spominje samo Matej.

Kada se pažljivo pročitaju njegove reči, tada postaje jasno da ni iz čega ne možemo zaključiti da su oni koji su došli da se poklone Isusu u Vitlejem bili kraljevi.

On nam govori da ih je bilo više, ali ne definiše njihov broj. Ne znamo ni odakle su tačno došli, kako su putovali, ko su oni zapravo… Iako ih danas nazivamo Gašparom, Melkiorom i Baltazarom, Matej ne spominje ni njihova imena.

Nije čak jasno koliko je vremena prošlo između Isusovog rođenja i poklonstva mudraca s Istoka.

Zna se da su ušli u kuću, gdje su našli Mariju i Isusa, ali i to da je kralj Irod nakon njihovog odlaska naredio da se ubiju sva deca mlađa od dve godine, pa mnogi procenjuju da je Isus mogao biti u tom trenutku star između nekoliko dana i dvije godine.

Bilo je tumačenja da se pohod mudraca dogodio iste zime kad je Isus rođen, pa su dva praznika smeštena blizu jedan drugome. Ono što znamo jeste da su malom kralju na poklon doneli smirnu, zlato i tamjan i da im je nakon toga Bog u snu poručio da kući ne idu preko Jerusalima. Tako su i učinili i o njima više niko nikada ništa nije čuo.

Vitlejemska zvezda je zapravo svemirska konjukcija

Zvezda je deo proročanstva iz Starog zaveta: “Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvezda izlazi iz Jakova, žezlo se diže iz Izraela” (Br 24,17).

Postoji više naučnih teorija o vitlejemskoj zvijezdi. Prema teoriji popularnoj u doba renesanse, ona je nastala kao konjukcija nebeskih tijela. To se događa kada se staze rotiranja dvije ili više planeta poklope gledano sa Zemlje pa to izgleda kao jedna sjajna zvezda. Otprilike u vreme Isusovog rođenja dogodilo se nekoliko konjukcija između Jupitera i Saturna, između Jupitera, Saturna i Marsa i između Jupitera i Venere.

Engleski naučnik Bamer-Tomas 1992. godine smatrao je da je vitlejemska zvijeda bila planeta Jupiter. Prema opisu iz Jevanđelja po Mateju, zvijezda je išla ispred kraljeva, dok nije došla i stala nad mjestom gdje se rodio Isus (Mt 2, 9). Takva pojava zaustavljanja, kretanja unazad i napred karakteristična je za Jupiter.

Prema nekim naučnicima, vitlejemska zvezda je vrsta zvijezde po imenu supernova, koja ima jako velik sjaj i koja postepeno umire. Kineski astronomi zabilježeli su jednu supernovu 5. godina pijre Hrista.