Crna Gora na korak od završetka pregovora sa EU?

Zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine moguće je, ali time evropski put Crne Gore neće biti završen, ocjenjuju sagovornici Portala RTCG. Politički analitičari Aleksandar Ćuković i Andrea Popović smatraju da će nakon završetka pregovora ključni izazov biti dokazivanje da institucije mogu trajno da primjenjuju evropske standarde, a Danilo Kalezić upozorava da je zatvaranje svih poglavlja prije sredine naredne godine teško očekivati bez ozbiljnog političkog zaokreta.

Politikolog Aleksandar Ćuković smatra da se Crna Gora nalazi u finalnoj institucionalnoj fazi evropskog puta, ali da najavu iz nacrta izvještaja Evropske komisije o mogućem zatvaranju svih preostalih poglavlja do kraja decembra treba posmatrati i kao politički signal i strateški podsticaj, a ne samo kao tehničku garanciju.

Prema njegovim riječima, Evropska unija nakon dužeg vremena ponovo koristi politiku proširenja kao geostrateški instrument, dok se Crna Gora pozicionira kao predvodnik procesa koji treba da pokaže ostalim kandidatima da je članstvo dostižno.

“Iako postoji snažna podrška Brisela i države koja predsjedava Savjetom EU, prepreku predstavlja princip konsenzusa svih država članica, a znamo da određena regionalna pitanja mogu usporiti taj proces. Zatvaranje pregovora jeste završetak tehnički i zakonodavno najtežeg dijela, ali je istovremeno početak politički najosjetljivije faze, jer se sada fokus sa forme pomjera na suštinu“, kaže Ćuković.

On navodi da će se u narednoj fazi očekivati pravosnažne presude i mjerljivi rezultati u borbi protiv korupcije, kao i dokaz da institucije mogu samostalno da funkcionišu bez „starateljstva“ Evropske komisije.

Ćuković upozorava i da nakon zatvaranja poglavlja ne bi smjelo da dođe do pada političke volje za reformama, jer bi domaće političke elite mogle da procijene da je posao završen. Istovremeno, javnoj upravi biće potrebni snažniji stručni i kadrovski kapaciteti kako bi mogla da primjenjuje kompleksne evropske propise.

„Fragmentacija i partijske tenzije na domaćoj sceni uoči izbora mogu ugroziti reformske procese. Da bi se održali visoki standardi vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, neophodan je politički konsenzus, a ne partijska polarizacija. Zatvaranje pregovaračkih poglavlja je trijumf forme i svakako geopolitičkog trenutka, ali pravi test zrelosti naše države počinje onda kada crnogorske institucije moraju dokazati da su sposobne da trajno i samostalno primjenjuju evropske standarde, nezavisno od političkih promjena u zemlji“, ističe Ćuković.

Politička analitičarka Andrea Popović takođe smatra da je zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine ostvarljiv cilj, ali upozorava da političko ubrzanje procesa ne znači da su riješeni problemi zbog kojih su pojedina poglavlja godinama bila među najzahtjevnijima.

To se, kako kaže, posebno odnosi na poglavlja 23 i 24.

„Njihovo zatvaranje neće značiti da su problemi u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala riješeni, već da je Crna Gora dostigla nivo spremnosti koji joj omogućava da završi pregovore i pređe u narednu fazu pristupanja. Zato je manje važno hoćemo li posljednje poglavlje zatvoriti u decembru ili nekoliko mjeseci kasnije, a mnogo važnije da li su reforme koje smo sproveli dovoljno čvrste da daju rezultate i poslije završetka pregovora, bez obzira na promjene vlasti, političke interese i pritiske“, navodi Popović.

Ukazuje da bi Crna Gora bila prva država na koju bi bio primijenjen ojačani sistem zaštitnih klauzula, zamišljen kao model i za buduća proširenja. To, prema njenoj ocjeni, mijenja samu logiku članstva, jer ulazak u Evropsku uniju više ne bi predstavljao trenutak nakon kojeg je reformski posao završen.

„Zatvaranje poglavlja može potvrditi da je Crna Gora ispunila uslove za završetak pregovora, ali ono što bude slijedilo pokazaće da li smo promijenili samo propise ili način na koji država zaista funkcioniše“, poručuje Popović.

Nakon zatvaranja poglavlja, dodaje, politički dio procesa neće postati lakši, već osjetljiviji, jer pristupni ugovor mora proći evropsku proceduru i biti ratifikovan u svih 27 država članica.

Zbog toga će, kako navodi, biti posebno važno da Crna Gora sa svakom od njih gradi povjerenje i partnerski odnos, ali i da otvorena pitanja rješava bez gubljenja sopstvenih legitimnih interesa.

„Članstvo onda potpuno mijenja našu poziciju: više nijesmo kandidat koji čeka ocjene i prilagođava se odlukama drugih, već država koja sa ostalih 27 članica učestvuje u donošenju tih odluka. Tu vidim jedan od najvećih izazova koji nas čeka, a to je da poslije toliko godina prilagođavanja evropskoj politici budemo spremni da je zajedno sa drugima i oblikujemo, da gradimo savezništva i branimo svoje legitimne interese. Pritom, da ulaskom u Uniju ne izgubimo autentičnost sopstvenog političkog glasa“, ističe Popović.

Ona zaključuje da članstvo ne treba da znači da Crna Gora govori ono što se od nje očekuje, već da dobije punu mogućnost da utiče na ono o čemu Evropa odlučuje.

„Možda zvuči paradoksalno, ali evropske integracije će za Crnu Goru biti završene tek onda kada prestanemo da pitamo šta od nas traži Brisel. Jer krajnji cilj nije da nas Evropska unija nauči kako izgleda uređena država, već da Crnoj Gori više nikada ne bude potreban neko spolja da je podsjeća kako uređena država mora da funkcioniše“, navodi ona.

Politički analitičar Danilo Kalezić, međutim, smatra da najave o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do kraja decembra treba posmatrati sa oprezom. Kako navodi, čak i kada postoji pozitivna ocjena tehničke spremnosti, preporuka za zatvaranje poglavlja nije isto što i odluka država članica da ih zatvore.

Posebno ukazuje na poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i funkcionisanje institucija.

„Dio otvorenih pitanja sa Hrvatskom neposredno zadire u sadržaj poglavlja 23: sudbina nestalih lica, istrage i procesuiranje ratnih zločina, odgovornost institucija i djelotvorna primjena zakona. Zato je pogrešno ta pitanja predstavljati isključivo kao bilateralnu prepreku koju nam postavlja Zagreb. Ona istovremeno pokazuju koliko smo sposobni da ispunimo obaveze koje proizlaze iz samog evropskog procesa“, navodi Kalezić.

Njegova procjena je da je zatvaranje svih poglavlja teško očekivati prije sredine naredne godine ukoliko ne dođe do ozbiljnog političkog zaokreta.

Ključni problem, smatra, predstavlja odsustvo jasne političke volje da se otvorena pitanja sa Hrvatskom riješe, dok Vlada, prema njegovoj ocjeni, proizvodi optimistične rokove, ali ne pokazuje jednaku odlučnost kada treba donijeti politički zahtjevne odluke.

„Čak i pod pretpostavkom da se bilateralni sporovi riješe i pregovori završe, Crnu Goru očekuje nova, izrazito politička faza: potpisivanje i ratifikacija ugovora o pristupanju. Saglasnost evropskih institucija ne zamjenjuje odluke država članica, njihovih parlamenata i drugih ustavom predviđenih procedura“, navodi Kalezić.

U toj fazi, dodaje, više neće biti dovoljno pokazati da je usvojen određeni zakon, već će Crna Gora morati da uvjeri države članice da primjenjuje evropska pravila, da su institucije pouzdane i da je spoljnopolitička orijentacija trajna.

On otvara i pitanje ruskog i kineskog uticaja na crnogorsku vlast i sposobnosti institucija da mu se odupru, navodeći da države članice neće zanemariti te rizike prilikom odlučivanja o članstvu.

Kao najveći pojedinačni izazov u procesu ratifikacije vidi Francusku, zbog čega smatra da je već sada potrebna ozbiljna diplomatska i politička kampanja prema vladama, parlamentima i relevantnim političkim akterima država članica.

“Crnogorska vlada zasad ne pokazuje da ima takvu strategiju, niti dovoljno političkog znanja i umijeća da pripremi teren za što bržu ratifikaciju”, kazao je Kalezić.

Prema njegovom mišljenju, zatvaranje pregovora jeste važna prekretnica, ali nije garancija brzog članstva.

“Najteži politički test može nas čekati upravo poslije njega. Evropski put neće biti završen onda kada Vlada proglasi uspjeh, nego kada institucije pokažu da mogu trajno funkcionisati po evropskim pravilima i kada za naše članstvo obezbijedimo saglasnost svih država članica“, zaključuje politikolog Kalezić.

Ekonomski analitičar Predrag Zečević smatra da je zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja decembra veoma ambiciozan cilj. Crna Gora, kako kaže, napreduje veoma dobro i postoji razlog za optimizam, ali odgovorna procjena mora razlikovati pozitivne poruke Evropske komisije od konačnih odluka država članica.

Preporuka Komisije predstavlja snažan podsticaj, dok je za zatvaranje poglavlja neophodna saglasnost svih članica. Napredak je konkretan: na međuvladinoj konferenciji 12. oktobra zatvorena su još tri poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao 21. To, kako ističe, pokazuje da proces ima dinamiku, ali i da nas do završetka očekuje značajan posao.

“Jedni od najosjetljivijih izazova ostaju bilateralna pitanja sa Hrvatskom. Njih ne treba potcjenjivati, ali ni predstavljati kao nepremostivu prepreku. Ohrabruje što dijalog daje rezultate: hrvatski premijer je nakon razgovora sa crnogorskim premijerom 22. oktobra pozdravio pomake u vezi sa spomen-pločom u Morinju i preimenovanjem bazena u Kotoru, uz naglašavanje da preostala pitanja treba riješiti. Moja je ocjena da odnosi idu u dobrom pravcu, ali je potrebno mnogo diplomatske pažnje i uzdržavanje od izjava koje mogu otežati dogovor”, navodi Zečević.

Zatvaranje pregovora neće značiti i automatski ulazak u Evropsku uniju. Poseban politički izazov biće ratifikacija Ugovora o pristupanju u parlamentima država članica, odnosno njegovo potvrđivanje prema ustavnim procedurama svake zemlje. Ugovor zahtijeva saglasnost Evropskog parlamenta i jednoglasno odobrenje Savjeta, a zatim potpisivanje i ratifikaciju svih ugovornih strana.

“Zbog toga će nam, osim uspješnog pregovaračkog tima, biti potrebna aktivna diplomatija prema svakoj članici EU. Ne bih, zato, zatvaranje poglavlja proglasio završetkom najtežeg dijela posla. To bi bio ogroman istorijski uspjeh i završetak jedne zahtjevne etape, nakon koje slijedi provjera sposobnosti države da preuzete obaveze dosljedno sprovodi. Posebno u pravosuđu, borbi protiv korupcije, profesionalizaciji uprave i zaštiti pravne sigurnosti”, kaže Zečević.

Iz ekonomskog ugla, ocjenjuje, ključni izazov biće da članstvo pretvorimo u korist za građane i privredu. Za korišćenje evropskih fondova potrebni su kvalitetni projekti, stručna administracija, pouzdane javne nabavke i kontrola trošenja novca. Domaćim preduzećima potrebna je priprema za snažniju konkurenciju, a investitorima predvidiva pravila.

“Dakle, optimista sam: evropski put Crne Gore ide veoma dobro. Sada je presudno da sačuvamo političku stabilnost, nastavimo reforme i otvorena pitanja sa susjedima rješavamo strpljivo i odgovorno. Uspjeh ćemo na kraju mjeriti i time koliko članstvo donosi sigurnije institucije, bolja radna mjesta i viši životni standard”, zaključio je Zečević.

RTCG