Plastika ispušta kancerogene materije ako je nepravilno koristite

Pojedine vrste plastične ambalaže nikako ne treba dopunjavat, Foto: profimedia

Plastična ambalaža, naime, može ispustiti opasne hemikalije ako se koristi mimo pravila. Potrošači bi trebalo da obrate pažnju na oznake i brojeve koji se nalaze na dnu flaše ili činije, jer oni pokazuju koliko je ta vrsta plastike opasna po zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju da pojedine vrste plastične ambalaže nikako ne treba dopunjavati ili u njih sipati druge tečnosti i sadržaje nakon što se potroši prvobitni sadržaj, što je kod nas svakodnevna praksa.

Nutricionista Jovana Novaković objašnjava da je veliki broj plastičnih flaša ili činija namijenjen jednokratnoj upotrebi.

– Što ih duže upotrebljavate, to su veće šanse da će se mikroorganizmi namnožiti u njima do te mjere da će proizvod postati opasan. Ali, nije samo u bakterijama problem. Neke vrste plastike ispuštaju otrovne supstance, pa mogu da nam naruše zdravlje. U suštini, sve što nije umotano u plastiku bolje je – kaže Novakovićeva.

Ona savjetuje da odmah bacite boce na čijem su dnu utisnuti brojevi tri i sedam, jer su one najopasnije. Zavirili smo u jednu prosječnu kuhinju i pronašli 12 različitih plastičnih posuda, različitih veličina i namjena. Osam posuda je imalo oznaku pet, što znači da je proizvod relativno siguran za upotrebu, dok na četiri činije uopšte nije bilo oznake, što znači da te plastične posude predstavljaju potencijalnu opasnost.

Šta znače oznake?

Pogledajte oznaku na dnu flaše, Foto: 24 sata

2, 4, 5 – plastika ne ispušta toksične hemikalije

1, 3, 6, 7 – plastika ispušta toksične hemikalije, posebno ako se nepravilno koristi

1 PET, PETE (polietilen-tereftalat)

Od ove plastike napravljen je najveći broj flaša, ali su one namijenjene jednokratnoj upotrebi. Ne može da se očisti bez upotrebe opasnih hemikalija, a postoji i mogućnost da se ponovnim korišćenjem ispuštaju teški metali antimoni, koji ometaju djelovanje hormona. Takve boce mogu ispuštati i kancerogene materije.

2 HDP, HDPE (polietilen visoke gustine)

Riječ je o tzv. dobroj plastici, za koju postoji najmanja vjerovatnoća da ispušta hemikalije u vodu. Koristi se za kontejnere za mlijeko, deterdžent i ulje, za igračke, baštenske stolove, kante za đubre.

3 PVC, 3V (polivinil-hlorid)

Ispušta otrovne hemikalije koje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu. Uprkos tome, ovo je još uvijek najčešće upotrebljavana plastika za flaše.

4 LDP (polietilen niske gustine)

U pitanju je plastika koja ne ispušta hemikalije u vodu. Problem je što se ne koristi za izradu plastičnih flaša, nego uglavnom za izradu plastičnih kesa za namirnice.

5 HDP, HDPE (polivinil-hlorid)

Ispušta otrovne hemikalije koje ometaju djelovanje hormona. Uprkos tome, ovo je još uvijek najčešće upotrebljavana plastika za flaše.

6 PS (polistiren)

Posude sa ovom oznakom trebalo bi se otarasiti što prije, jer ova plastika ispušta stiren, jedinjenje koje je po nekim istraživanjima pokazalo da utiče na pojavu raka i drugih oboljenja. Naročito treba izbjegavati zagrijevanje te vrste plastike. Najčešće se koristi u čašicama za kafu za jednokratnu upotrebu ili u ambalaži brze hrane.

7 PC ili bez oznake (BPA, polikarbonat i LEXAN)

Ovo je najopasnija plastika za prehrambene proizvode jer izlučuje hemikaliju BPA, to jest bisfenol-A, koji se oslobađa zagrijevanjem bočica proizvedenih od polikarbonata. Toksičan je za ljude, prije svega za djecu. Nažalost, koristi se u bočicama za bebe, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.

(24 sata)