SJUTRA JE SPASOVDAN: Ako poštujete ove OBIČAJE, pratiće vas sreća!

Spasovdan je jedan od deset praznika posvećenih Gospodu Isusu Hristu, koji se obilježava 40 dana posle Vaskrsa, a deset dana prije Svetih Trojica (Duhova), i uvijek je u četvrtak.

Vaznesenje Gospodnje je sjećanje na dan kada se Isus Hristos četrdeseti dan posle vaskrsenja poslednji put javio svojim učenicima – dvanaestorici apostola i uznio (vazneo) na nebo, i “sjeo s desne strane Boga”.

Spasovdan je krsna slava grada Beograda, koji time čuva spomen na taj dan 1403. godine kada ga je despot Stefan Lazarević proglasio srpskom prestonicom, a vjerski praznik za gradsku slavu. Spasovdan je kao slava Beograda obnovljena 1993. godine kada je ulicama u centru grada prošla litija prvi put posle 46 godina.

Narodna verovanja i običaji

Po hrišćanskom vjerovanju, vaskresenjem je Gospod pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao:

– Idite po svemu svijetu i propovjedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen – navodi se u Novom zavetu.

Običaj iz vremena boga Peruna

Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još od prethrišćanskih vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom: “Sveti Spase – spasi duše naše!”

Prema starom slovenskom vjerovanju, gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je uz žitni klas u ruci, spasavalo usjeve od grada.

Za Spasovdan kao krsnu slavu klalo se jagnje i spremala se cicvara. Inače, naši stari nisu pili mlijeko od od Nove godine do Spasovdana, a vjerovali su da na Spasovdan muškarci ne valja da se briju, žene da se umivaju a deca da se kupaju pa to nisu tog dana ni činili. Na Spasovdan nikako ne valja spavati preko dana da se ne bi dremalo čitave godine.

Na taj dan bogatiji su posle odlaska u crkvu pozivali goste na ručak, a manje imućni su nastavljali druženje ispred crkve gdje se narod okupljao i veselio.

(Kurir)