SPREMNI ZA NAJRADOSNIJI PRAZNIK? Evo šta treba RADITI na Badnji dan, a šta na Božić

Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja svijeta. Ta činjenica da je to praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva očinstva i materinstva, ukrasio je kod Srba ovaj praznik najljepšim vjerskim običajima i obredima.

Svi običaji i obredi imaju jedan osnovni smisao i svode se na jedan cilj: Umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Badnjak, slama, kvocanje, česnica, položajnik samo su neki od običaja i obreda kojima je cilj da umole Boga da sačuvaju i uvećaju porodicu i imanje domaćina.

Badnji dan

Badnja nedjelja je nedjelja pred Božić. Tih dana se, prema vjerovanju, ne šiša, ne brije i ne režu se nokti da se ne bi “seklo zdravlje”. Badnji dan je poslednji dan pred Božić. Tog dana počinje božićno slavlje. Ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Čim svane, loži se vatra i pristavlja se uz nju pečenica. Žene u kući mijese božićne kolače, torte, pripremaju trpezu za Božić.

Badnjak

Prije izlaska sunca, na Badnji dan, domaćin sa sinovima odlazi u šumu da siječe badnjak. Bira se obično mlad i prav cerić, a može i hrast. Domaćin se okrene ka istoku i sjekirom sječe badnjak ukoso. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca, pa se dovršava lomljenjem ili uvrtanjem. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče, dok ga domaćin ne unese.

Badnje veče

Badnje veče spaja Badnji dan i Božić. Uveče domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Pečenicu dvojica muškaraca nose na ražnju, stupaju desnom nogom preko praga i pozdravljalju domaćicu rečima: “Dobro veče, srećno Badnje veče”. Domaćica posipa pečenicu i domaćina sa zobi, odgovarajući: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica”.

Pečenica

Kod Srba božićna pečenica je najčešće prase ili nazime, mlado svinjče, a u nekim krajevima je to jagnje ili mlada ovca i naziva se veselica. Peče se na Tucindan i na Badnje veče se unosi u kuću i naslanja na istočni zid, gde stoji do Božića, kada se servira. Kokoš, guska, patka ili ćurka u mnogim krajevima ne smiju se naći na prazničnoj trpezi zbog vjerovanja da je pernata živina simbol nazadovanja i rasturanja kuće, jer kljuca i baca zemlju iza sebe.

Česnica

Česnica je napravljana od bijelog brašna, sa vodom i mašću, bez kvasca. Mijesi se prvog dana Božića, prije izlaska sunca. Ona se okreće kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi na onoliko djelova koliko ima ukućana. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, biće srećan cijele godine.

Slama i kvocanje

Posle badnjaka, u kuću se unosi slama i posipa se po cijeloj kući, ispod i oko stola za ručavanje. Domaćica u slamu pod stolom gdje se večera stavlja razne slatkiše, voće, sitne poklone i igračkice koje djeca traže i usput pijuču kao pilići.

Položajnik

Položajnik je prva osoba koja ulazi u kuću na Božić. Položajnik pozdravi dom i sve ukućane sa: “Hristos se rodi”, a onda priđe vatri, uzme grančicu badnjaka i džara vatru govoreći: “Koliko varnica, toliko zdravlja, koliko varnica, toliko sreće i veselja, koliko varnica, toliko parica”, nabrajajući sve čega misli da u domaćinovoj kući treba da se umnoži.

Čestitanje Božića

Od Božića do Bogojavljenja ljudi se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju sa: “Vaistinu se rodi!”. Oni koji nisu u mogućnosti da lično čestitaju praznik, obično pošalju božićnu čestitku na kojoj je odštampan tekst “Mir Božji – Hristos se rodi”. Dobro je da čestitka stigne nekoliko dana prije Božića.

(spc-altena)