Božićna trpeza: Budite umjereni
Hiperlipidemija je poremećaj u kojem se u krvi nalaze povećane količine lipida, tj. masti. Kako objašnjavaju u Institutu za javno zdravlje, termin koji se često upotrebljava u slobodnom govoru povišen holesterol je pogrešan, jer je on samo jedan od oblika u kome se javljaju lipidi, te je organizmu potreban.
“Hiperlipidemija označava porast holesterola i/ili triglicerida sa niskim vrijednostima HDL (lipoproteini visoke gustine)u plazmi, što doprinosi bržem nastanku ateroskleroze”, pojašnjavaju u IJZ.
Kako za DN kažu u Centru za zdravstvenu ekologiju IJZ čak i za vrijeme praznika preporučlj ivo j e pridržavati se osnovnih principa pravilne ishrane.
“Potrebno je uzimati manje, a češće obroke, ispoštovati ritam od tri glavna obroka i dvije užine. Važno je da u obrocima budu zastupljene raznovrsne namirnice iz piramide ishrane, a izbjegavati masnu, začinjenu hranu i koncentrovane šećere. Uz takvu ishranu važno je unositi dovoljno tečnosti i redovno upražnjavati fizičku aktivnost”, napominju u IJZ.
Učestalost ovog poremećaja je teško procijeniti, naglašavaju u IJZ, ali na osnovu brojnih istraživanja u ekonomski razvijenim zemljama smatra se da hiperlipidemija postoji kod 25-33 odsto odraslog stanovništva, a uočena je prisutnost u dječijem uzrastu i do 10 odsto.
Ova bolest je sama za sebe asimptomatska, ali može voditi simptomatskim vaskularnim oboljenjima, uključujući bolest krvnih sudova srca i bolest perifernih arterija.
“Poremećaj lipidnog statusa predstavlja faktor rizika za nastanak ateroskleroze čije komplikacije uzrokuju bolesti sistema krvotoka. Prema dostupnim podacima o umiranju u Crnoj Gori od 2008. do 2012. godine, hronične nezarazne bolesti učestvuju u ukupnim uzrocima smrti sa čak 80 odsto od kojih bolesti sistema krvotoka i tumori sa preko 60 odsto. Od ukupnog broja umrlih za skoro polovinu (44,3 odsto) uzrok su bile bolesti srca i krvnih sudova”, upozoravaju u IJZ.
Kako u ovoj zdravstvenoj ustanovi naglašavaju, postoji šest tipova hiperlipidemije koji se razlikuju prema vrsti(ama) lipida koji su povišeni u krvi.
“Neki od tipova mogu biti uzrokovani primarnim poremećajem kao što je nasljedna hiperlipidemija, a neki su posljedica sekundarnih uzroka. Među sekundarne uzroke se ubraja stil života, manjak fizičke aktivnosti, prekomjeran unos zasićenih masti, holesterola i polunezasićenih masnih kiselina. Ostali sekundarni uzroci su dijabetes melitus, prekomjerna upotreba alkohola, hronična bubrežna insuficijencija, hipotiroidizam, primarna bilijarna ciroza kao i konzumiranje nekih ljekova”, objašnjavaju u IJZ.
U Centru za zdravstvenu ekologiju IJZ takođe ističu da bilo kakva vrsta neumjerenosti u uzimanju hrane nije poželjna kada je zdravlje u pitanju.
“To se odnosi i na konzumiranje alkoholnih i gaziranih pića, čija neumjerena konzumacija dovodi do višestrukih zdravstvenih posljedica. Kratkotrajno konzumiranje veće količine hrane i pića kod zdravih osoba može izazvati raznovrsne tegobe od strane organa za varenje (npr. mučninu, bol, otežano varenje), kao i druge simptome od strane drugih organa (npr. glavobolje zbog trenutnog povišenj a krvnog pritiska usljed konzumiranja masne i začinjene hrane i sl.). U posebnu kategoriju ugroženog stanovništva spadaju osobe koje koje već pate od hroničnih bolesti ili nekih drugih oboljenja i poremećaja”, upozorili su u Centru za ekologiju IJZ.
Liječenje hiperlipidemije zavisi od težine poremećaja, tvrde u IJZ, pa ukoliko lipidni status nije previše poremećen primjenjuje se samo higijensko dijetetski režim.
“On podrazumijeva promjenu navika u ishrani i povećanje stepena fizičke aktivnosti. Ukoliko se pravilno sprovodi, ovaj režim igra odlučujuću ulogu u liječenju. Ukoliko je poremećaj u metabolizmu lipida značajan, uz pomenuti režim uključuje se i medikamentozna terapija”, dodaju u IJZ.
(Dnevne novine)
