CIO SPISAK: Od ovih 116 stvari možete dobiti rak
Svijetom je odjeknula vijest da su slanina, šunka i kobasice kancerogene i mnogi su s pravom pomislili da nam više ništa nije preostalo i da sve izaziva rak.
Međunarodna agencija za istraživanje raka stvorila je listu od 116 materija i aktivnosti koje dokazano izazivaju rak, a na listi se ne nalazi crveno meso (koje samo “vjerovatno izaziva rak”).
Lista se dijeli na tri dela, “izloženost kancerogenima”, “mješavina kancerogena” i “agensi”.
Izloženost kancerogenim materijama
1. Pušenje duvana: Najučestaliji oblik konzumacije duhana je uvlačenje dima cigarete, a o opasnostima pušenja već je odavno sve rečeno.
2. Solarijum: Solarijumi su naprave koje uz pomoć ultraljubičaste radijacije pomažu pri dobijanju kozmetičkog tena, ali u isto vrijeme čovjeka preterano izlažu UV radijaciji koja izaziva rak, katarakt i prerano starenje kože.
3. Proizvodnja aluminijuma: Povećan rizik oboljenja od raka pluća i bešike zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminijuma. Duža izloženost isparavanjima hemikalija i katranu kamenog ugljena može izazvati rak.
4. Arsenik u vodi: Izuzetno otrovna hemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih legura može završiti u zalihama vode, a arsenik dokazano izaziva rak kože i povezuju ga s rakom jetre, pluća, bubrega i bešike.
5. Proizvodnja auramina: Auramin se koristi kao antiseptik, ali i kod proizvodnje boja. Studija je pokazala da je velik broj tumora bešike kod muškaraca koji se bave proizvodnjom auramina, povezan se udisanjem štetnih agensa tokom procesa proizvodnje.
6. Proizvodnja i popravka obuće: Povezana je s povećanim rizikom oboljenja od raka nosa i leukemije, a razlog je izloženost benzenu. Doduše, ovaj rizik znatno zavisi od trajanja i nivoa izloženosti.
7. Čišćenje dimnjaka: Odžačari, zbog izloženosti čađi i prašini, su oboljevali od posebnog oblika raka koji čak nosi i naziv “odžačarski rak”.
8. Gasifikacija uglja: Istraživanja pokazuju da radnici koji dolaze u doticaj s ugljenim plinom, češće oboljevaju od raka pluća.
9. Destilacija kamenog uglja: katran kamenog uglja je gusta crna tečnost koja ostaje nakon destilacije kamenog uglja, a između ostalog, koristi se i prilikom asfaltiranja. Izloženi nisu samo oni koji dolaze u direktni kontakt već se može raditi i o zagađenju vazduha.
10. Proizvodnja koksa: Proizvodnja koksa takođe je povezana s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega.
11. Proizvodnja namještaja: Proizvođači namještaja statistički češće oboljevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini.
12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu: Rudari koji iskopavaju hematit neprestano su izloženi radonu, radioaktivnom kancerogenu koje uvelike povećava rizik od raka pluća.
13. Pasivno pušenje: Mnoge studije pokazale su da rizik od raka pluća postoji čak i kod onih koji udišu tuđi dim iako sami nisu pušači, a radi se o povećanom riziku od raka pluća, srčanih bolesti ili emfizema. Svake godine 12.000 Britanaca umire o pasivnog pušenja.
14. Rad u čeličanama: Studije su pokazale da radnici u čeličanama u različitim djelovima svijeta puno češće oboljevaju od raka pluća. Rad u čeličanama podrazumijeva i svakodnevnu izloženost brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim materijama.
15. Proizvodnja izopropanola: Ljudi u ovoj industriji često su izloženi brojnim kancerogenim materijama, a ova bezbojna i zapaljiva hemikalija snažnog mirisa ima niz primena ne samo u industriji već i u domu i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju ruku itd.).
16. Proizvodnja ljubičaste boje: Ljubičasta ili magenta prva je sintetička boja koja je proizvedena 1850, ali tokom proizvodnje koriste se i neke hemikalije koje su povezane s rakom bešike. Inače, mnoge štetne kemikalije zabranjene su u proizodnji boja za kosu.
17. Poslovi u kojima se radi s bojama: Studije su dokazale povezanost između rada s bojama i povećanim rizikom od raka. Slučajevi raka bešike i leukemije mogli bi biti povezani s izloženošću benzenu u kombinaciji s ostalim organskim rastvorima. Rak pluća mogle su izazvati olovni hromat i azbest.
18. Rad s katranom: Katran se ne koristi samo kod asfaltiranja nego se s njim susreću i krovopokrivači koji su tako izloženi štetnim kemikalijama kao što je benzen.
19. Industrija gume: Studije su pokazale da su radnici zaposleni u industriji gume češće oboljevali od raka bešike, raka pluća i leukemije.
20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima: tekući aerosoli koji nastaju kondenzacijom para sumporne kiseline, povezani su sa povećanim rizikom od raka pluća.
21. Prirodne mješavine aflatoksina: radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva, a spadaju u među najkancerogenije tvari poznate čovjeku.
22. Alkoholna pića: konzumacija alkohola povezana je s rakom dojke, debelog crijeva, jednjaka, jetre, usne šupljine, a vjerovatno je povezana i s rakom gušterače.
23. Areka: Areka oraščići blagi su stimulans nalik kafi, a najčešće se žvaču s lišćem betela. Vjeruje se kako povećava rizik od raka usne šupljine i jednjaka.
24. Žvakanje lišća betela (bez duvana): Lišće betela najproširenije je u Aziji gde ga ljudi žvaču pomešano s areka oraščićem, a oba sastojka povezana su s rakom usne šupljine
25. Žvakanje lišća betela (s duvanom): Lišće betela dodatno povećava rizik
26. Katran ugljenog kamena: Kao što smo već i napisali, radi se o crnoj tekućini u kojoj se nalaze mnogi kancerogeni
27. Ugljeni katran: Radi se o materijalu koji se dobija destruktivnom destilacijom uglja kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.)
28. Loženje na ugalj: Ugljen je jedan od najpoznatijih kancerogena, ali ne radi se samo o problemu s kojim se susreću rudari, već postoji određena opasnost i za sve one koji se griju na ugalj.
29. Ispusni gasovi dizel motora: Postoji velika opasnost od raka zbog udisanja plinova dizel motora. Preko 30 sastojaka dizela nalazi se na listi potencijalno opasnih kancerogenih materija i jedinjenja.
30. Mineralna ulja: Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je neobrađena i blago obrađena mineralna ulja u prvu skupinu kancerogena. Visoko rafinirana ulja nalaze se u trećoj grupi što znači da vjerovatno nijesu opasna, ali ih se zbog nedostatka istraživanja ne može klasifikovati kao bezopasne.
31. Fenacetin: fenacetin je bijeli kristalni prašak bez mirisa, gorkog okusa i vrlo teško topiv u vodi, a koristi se kao sredstvo protiv bolova i za sniženje povišene tjelesne temperature. Međutim, u nekim je zemljama zabranjen zbog povezanosti s tumorima kod pacijenata.
32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu: aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja šapa, čest je sastojak biljnih preparata za mršavljenje. Međutim, mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, ali i rakom gornjeg urinarnog trakta.
33. Polihlorisani bifenili: spadaju zajedno u skupinu pesticida/insekticida. Ne predstavljaju hemijski jedinstvenu materiju, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem hlora. U mnogim zemljama ne koriste se od kraja sedamdesetih zbog štetnosti za okolinu, a istraživanja su pokazala povezanost s melanomima, rakom jetre, rakom mozga i rakom dojke.
34. Kineska slana riba: ishrana koja sadrži velike količine slanog mesa, ribe i ukiseljene hrane (najčešće u djelovima Azije i severne Afrike), može povećati rizik od nazofaringalnog karcinoma. Takva hrana često ima visok udio nitrata i nitrita koji oštećuju DNK.
35.Nafta iz škriljca: Nafta koja se dobija tzv. frekingom (lomljenjem) posljednjih je godina podijelila i izazvala burne reakcije, nakon što je otkriveno da postoji velika opasnost od ispuštanja štetnih otrova u zrak, vodu i zemlju. Hemikalije koje se koriste prilikom frekinga povećavaju rizik od oboljenja.
36. Čađ: Kao što smo već spomenuli, čađa i ugljena prašina takođe su povezani s rakom.
37. Duvan za žvakanje: iako je pušenje daleko rasprostranjenije, neki duvan žvaču ili šmrču misleći da je to bezopasan način konzumacije. To nije tačno.
38. Drvena prašina: Prašina tvrdih vrsta drva karakterizira se kao izrazito opasna i karcinogena.
39. Obrađena hrana: Meso koje na određeni način obrađeno, zbog ukusa ili dužeg roka trajanja.
Kancerogeni agensi i grupe agensa
40. Acetaldehid: Nastaje u toku alkoholnog vrenja
41. 4-aminobifenil
42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže
43. Arsen
44. Azbest
45. Azatioprin
46. Benzen
47. Benzidin
48. Benzo(a)piren
49. Berilijum
50. Hlornafazin
51. Bisklorometil eter
52. Hlorometil metil eter
53. 1,3-Butadien
54. 1,4-Butanediol dimetansulfonat
55. Kadmijum
56. Hloroambucil
57. Metil-CCNU
58. Hromijum
59. Ciklosporin
60. Kontraceptivi, hormonalni, kombinovani oblici (s estrogenom i progesteronom)
61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonalne kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)
62. Ciklofosfamidi
63. Dietilstilbestrol
64. Boje na bazi benzidina
65. Epstein-Barr virus
66. Estrogen, nesteroidni
67. Estrogen, steroidni
68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna
69. Etanol u alkoholnim pićima
70. Erionit
71. Etilen oksid
72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom
73. Formaldehid
74. Galijum arsenid
75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)
76. Hepatitis B (hronična infekcija)
77. Hepatitis C (hronična infekcija)
78. Biljni lekovi koji sadrže biljku roda aristolohija
79. HIV tip 1 (infekcija)
80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66
81. Humani T–limfotropni virus tipa 1
82. Melfalan
83. Metoksalen i ultraljubičasta A-radijacija
84. 4,4’-metilen-bis(2-kloroanilin)
85. MOPP i druga kombinovana hemoterapija koja uključuje alkilatne agense
86. Iperit, poznat i pod imenom “nitrogenov iperit”
87. 2-naftilamin
88. Neutronska radijacija
89. Nikl
90. 4-(N-nitrozodimetilamin)-1-(3-piridil)-1-butanon
91. N’-nitrozonornikotin
92. Opisthorchis viverrini (infekcija)
93. Zagađenje vazduha
94. Partikularne materije u zagađenom vazduhu
95. Radioaktivni fosfor-32
96. Plutonijum-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola
97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tokom detinjstva)
98. Radionuklidi, α-čestice
99. Radionuklidi, β-čestice
100. Radijum-224 i proizvodi njegovog raspada
101. Radijum-226 i proizvodi njegovog raspada
102. Radijum-228 i proizvodi njegovog raspada
103. Radon-222 i proizvodi njegovog raspada
104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)
105. Silicijum, kristal (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita)
106. Solarno zračenje
107. Puder s vlaknima azbesta
108. Tamoksifen
109. 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin
110. Tiotepa
111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno
112. Treosulfan
113. Orto-toluidin, koristi se u izradi hemikalija od gume, pesticida i bojila
114. Vinil klorid
115. Ultraljubičasto zračenje
116. X-zračenje i gama zračenje
(Srbija danas)