O izvještaju SZO: Meso ne škodi ako se jede u umjerenim količinama

Vijest da su mesne prerađevine potencijalno opasne po zdravlje ljudi, te da su mogući uzročnici raka, kao bomba je odjeknula regionom. Na nju nijesu ravnodušni ostali ni Crnogorci, koji su strastveni konzumenti mesa i mesnih prerađevina, pišu Dnevne novine.

“Mesne prerađevine su na osnovu dovoljnog broja dokaza iz istraživanja svrstane u grupu 1, gdje se svrstavaju dokazani karcinogeni za ljude, dok je crveno meso svrstano u grupu 2A gdje se svrstavaju vjerovatni karcinogeni za ljude. Stoga, sva stručna javnost poštuje rezultate sprovedene metodologije i pristupa ovog tijela koje postoji u okviru Svjetske zdravstvene organizacije. Važno je reći da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) potvrdila na ovaj način da postoji opasnost od nastanka u prvom redu kolorektalnog karcinoma koja je identifikovana kroz pojačanu konzumaciju prerađevina od mesa i crvenog mesa. Dakle, rizik postoji, ali nije moguće navesti koliko je snažan njegov potencijal za izazivanje raka”, naveli su u Centru za zdravstvenu ekologiju IJZ.

Ipak, svakodnevna ishrana velikim količinama crvenog mesa i mesnih prerađevina, kako su naveli, svakako će doprinijeti riziku od javljanja karcinoma.

“Ukoliko se uzima umjereno, meso u ishrani je svakako potrebno prevashodno kao izvor proteina i minerala, međutim, treba voditi računa da se ne konzumira u većim količinama. Ovo se poklapa sa poštovanjem postojećih preporuka za pravilnu ishranu”, dodaju u IJZ.

Sa ovom konstatacijom se slaže i profesor fizičkog vaspitanja i sporta Đorđe Đurović, koji je ujedno zaposlen u podgoričkoj mesari “Martinović”.

“Što se naše industrije tiče, mi u ponudi imamo i druge vrste mesa, ne samo crveno. Međutim, mislim da u nekim određenim granicama, ono ne može biti štetno. Hrana može biti lijek, ali i otrov, ako se u prekoračenim količinama koristi. Ako su se radila istraživanja u zemlji kao što je Amerika, mislim da se u velikim mjerama koriste namirnice, pogotovo životinjskog porijekla, a naročito tih sorti životinja koje su genetski modifikovane. Mi, s druge strane, više konzumiramo suhomesnate proizvode koji mogu biti kancerogeni, ali i ne moraju, ako se u normalnim količinama unose. I naši stari su jeli meso, pa su dugo živjeli. Na pojavu kancera utiče stres i način života, a ne samo meso. Ne možemo samo jedan faktor uzeti u obzir”, kazao je Đurović.

S druge strane, njegove kolege iz kompanije Mesopromet Franca nijesu htjele da komentarišu izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije jer “za to nijesu kompetentni”.

“Naime, Svjetska zdravstvena organizacija je ta koja se i bavi istraživanjem, koja je kompetentna da daje odgovore na navedena pitanja”, stoji u saopštenju ove kompanije dostavljenom Dnevnim novinama.

Kako su istakli, potrošači u Crnoj Gori konzumiraju crveno meso, ali oni u kompaniji nemaju podatak u kojoj količini.

“Što se tiče izvještaja SZO da su mesne namirnice bez sumnje kacerogene, ne znamo da li će to uticati na naš dalji rad, ne samo naš nego i ostalih proizvođača”, dodali su u ovoj kompaniji.

Mnogi faktori utiču na nastanak kancera

Kako su istakli u Institutu za javno zdravlje, naučnici se više od 100 godina bave pitanjima nastanka kancerogenih oboljenja kao posljedica izlaganja određenim supstancama u životnom i radnom okruženju.

“Mnogi hemijski, fizički i biološki faktori koji se nalaze u životnom i radnom okruženju imaju karcinogene i mutagene efekte, ali faktori koji u velikoj mjeri doprinose javljanju štetnih procesa u ljudskom organizmu su i genetska predispozicija, životne navike i prisutnost ovakvih faktora u životnom i radnom okruženju”, ističu u Institutu za javno zdravlje.