Bajramspahić: Nezavisnost superioran izbor, krajnje vrijeme da se prevaziđe servilan odnos građana prema vlasti

Sa svakom novom godinom potvrđuje se da je nezavisnost Crne Gore bila superioran izbor.

To je “Vijestima” kazala građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić povodom 19 godina od obnove državnosti Crne Gore.

Ona je rekla da je ove godine možda najlakše dati tako decidnu ocjenu.

“Kad vidimo posljednjih pet godina, kako se sporo napreduje, kako se teško ili nikako sprovode reforme, kako se s guštom koriste sve negativne prakse prethodnog establišmenta, kako nove vlasti po svojoj supstanciji ne pokazuju kvalitativnu razliku, kako se glorifikuju ratni zločinci, vidimo da sve ono što se stavlja na teret ‘nezavisnosti’ nema nikakve veze s nezavisnošću, već s političkim elitama ograničenih kapaciteta. Sve je očiglednije koliko je izbor samostalne države nadmoćan, i da je izbjegnuto da još dvije decenije provedemo u tvorevini koja je zarobljena u lavirintu iz kog ne vidi izlaz”, ocijenila je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, najbolji odgovor na to šta je referendum o nezavisnosti iz 2006. godine donio je odgovor na pitanje gdje bi bila Crna Gora da je ostala u zajedničkoj državi sa Srbijom.

“Scenario je krajnje depresivan”, tvrdi sagovornica.

Međutim, kako je dodala, iako je urgentnih problema u Crnoj Gori bezbroj, krajnje je vrijeme da se prevaziđe “otuđen i servilan odnos građana prema vlasti, s ispruženom rukom koja očekuje mrvice”.

“Nakon državne emancipacije, neophodna je emancipacija na nivou individua i stvaranje pretpostavki da najveći broj građana nije zavisan od vlasti”, poručila je Bajramspahić.

Privilegija Crne Gore, kako je kazala, koja je tako mala, je da svaki građanin vrijedi mnogo više i da može da utiče mnogo više, čak presudno, na odluke i na lokalnom i na državnom nivou. Dodaje da nikad nijedan Englez, Njemac ili bilo koji samosvjestan građanin svijeta ne bi rekao: “Šta će Britaniji/Njemačkoj nezavisnost, bolje da ne postoji”, i slično tome, samo zato što je nezadovoljan nekim javnim politikama ili društvenim problemima.

“To ne bi rekao niko u Srbiji, Kosovu, Albaniji, Hrvatskoj, Sloveniji… Ne zato što je tabu pitanje – ništa ne treba biti tabu pitanje – nego zato što nigdje kao ovdje nije toliko bespomoćan položaj stanovnika koji u državu gleda kao u daleki Olimp s kojim nema nikakve veze. Naprotiv, ‘građanin’ još od Francuske revolucije (1789.) zna da je veza između kvaliteta njegovog života i javnih politika neraskidiva i da je on/ona subjekat u tom procesu, a ne objekat”, podvlači Bajramspahić.

Ona navodi da smatra da umjesto inferiornog odnosa prema vladajućim strukturama, građani moraju da imaju proaktivan odnos prema problemima i da prepoznaju svoju odgovornost i obavezu da se uključe u rješavanje društvenih problema.

“Postoji direktna sprega između djelovanja građana i kvaliteta vlasti, ili drugim riječima – država nam je takva kakvi smo mi. Ma kako frustrirajuće to zvučalo”, kaže ona.

Poručuje da navedeno apsolutno ne abolira nijednu vlast ključnih odgovornosti – institucionalnih, krivičnih, moralnih, ali da vraća suverentitet u ruke onih kojima i formalno i suštinski pripada – kao što je bilo i 21. maja 2006.

“Snaženje položaja građana u crnogorskom društvu je apsolutni preduslov za rješavanje svih drugih problema. Međutim, kao i tokom cijele naše istorije, vlast i dalje preferira da gleda na stanovništvo s visine i umjesto strukturnog rješavanja problema – bira klijentelizam, nepotizam, populizam i partitokratiju, držeći dobar broj građana potčinjen, u nadi da će ga nešto zapasti. Za manjak integriteta i građanske hrabrosti, nije samo vlast kriva. Zato je slika države – slika nas samih”, zaključila je Bajramspahić.

Vijesti