Za budućeg guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) trenutno su u opticaju tri imena, a odluka je na predsjedniku države, Jakovu Milatoviću, koji predlog treba da dostavi parlamentu koji bi trebalo da mu/joj pruži većinsku podršku.
Kako saznaje VOP, za mjesto guvernera zainteresovani su, već duži vremenski period Predrag Drecun, ekonomski analitičar i nekadašnji direktor Prve banke, Aleksandar Damjanović, doskorašnji ministar finansija, kao i Irena Radović, aktuelna direktorica Investiciono razvojnog fonda.
“Veliki je pritisak na Milatovića sa više strana i od više interesnih grupacija. Vjerujem da se neće “izletjeti” sa predlogom, već da će prethodno obezbijediti parlamentarnu većinu, i to u okvirima sadašnje vlasti u državi”, kaže upućeni sagovornik VOP-a. Dodaje i da “ne bi isključio iznenađenja” ni kada je u pitanju personalno rješenje.
Žugić bio “čuvar tajni” Đukanovićevog režima
Dugogodišnjeg guvernera Centralne banke Crne Gore, Radoja Žugića, poznatog i kao “čuvara tajni” tridesetogodišnjeg čelnika režima, Mila Đukanovića, njegove porodice i najbližih saradnika, uskoro će naslijediti neko koga predloži predsjednik Crne Gore, Jako Milatović, a podrži većina u Skupštini Crne Gore.
Žugiću se, takođe, spočitavaju i brojne zloupotrebe službenog položaja, nepotizam… On još od devedesetih godina pokriva ključne pozicije u sistemu tadašnje vlasti – između ostalih i direktora fonda PIO i ministra finansija.
Žugić je, podsjetimo, bio guverner CBCG, prvo od 2010. do 2012. a potom ponovo od 2016. do danas, a “preživio” je smjenu Đukanovićevog režima zahvaljujući Zakonu o CBCG koji predviđa da predsjednik države predlaže, a parlament izglasava guvernera. Žugiću je šestogodišnji mandat istekao u oktobru prošle godine, a Đukanović, koji je bio na čelu države i nakon parlamentarnih izbora, ga je predložio za novi, o čemu tadašnji parlament nije glasao.
Umjesto toga, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, na predlog DF-a, podržao je izmjene i dopune zakona o Centralnoj banci (CBCG) kojima je predloženo da guvernera vrhovne monetarne institucije imenuje Skupština na osnovu sprovedenog javnog konkursa umjesto predsjednika države. Podršku ovom zakonu tada je najavila i URA, kao i SNP, obrazlažući da se na taj način demokratizuje proces izbora guvernera CBCG, kao čelnog čovjeka bnkarskog sektora.
Izmjenama je definisano da se za poziciju guvernera mora imati deset godina radnog iskustva umjesto pet, kao i da se na javnom konkursu u parlamentu sprovodi procedura za izbor članova Savjeta CBCG i da se novi Savjet izabere u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena zakona. Predlog je da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi postojeća procedura za izbor guvernera.
Ovakav zakonski predlog, međutim, kritikovan je iz MMF-a i EU, uz sugestiju da bi trebalo zadržati princip dvostrukog veta na izbor ključnog čovjeka bankarskog sektora.
Kako su promijenjene političke okolnosti i formirana nova parlamentarna većina, budućnost procedure oko izbora guvernera zavisiće od političkog dogovora.
PES bi glasao Drecuna, ne bi Damjanovića, Radović prihvatljiva svima?
Kako trenutno stoje stvari, eventualni predlog Drecuna ili Damjanovića za guvernera ne bi dobio palramentarnu podršku većine.
Damjanović nije u dobrim odnosima sa premijerom, Milojkom Spajićem, još iz vremena kada je on bio ministar finansija, te poslanici ove partije koji su naklonjeni Spajiću, a trenutno ih je značajna većina, ne bi podržali njegovu kandidaturu, iako je Milatović, navodno, naklonjen ovom rješenju. Vjerovatno je ne bi podržala ni dva poslanika SNP-a, partije koja je Damjanovića predložila za ministra finansija, ali ih je on napustio, odbivši da se nađe na njihovoj izbornoj listi za parlamentrne izbore, a kasnije i zvanično.
“Drecun je veoma bilizak PES-u, odnosno struji premijera Spajića a pojedini su vrlo zainteresovani da upravo on bude čelnik CBCG. Malo je vjerovatno da će i to proći jer postoji ozbiljan otpor, kako u samom PES-u, tako i u DF-u, SNP-u i Demokratama, zbog Drecunove prošlosti i povezanosti sa Đukanovićima i Prvom bankom”, kaže upućeni sagovornik VOP-a.
Polovinom aprila u Skupštini su usvojene izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci, kojima je guverner trebalo da se bira na konkursu koji bi sprovela skupštinska tijela, a ne na predlog predsjednika države, i prema kojima jedno lice ne može tri puta da bude guverner.
Izmjene nisu stupile na snagu jer ih prvo nije potpisao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a kasnije nakon inauguracije ni njegov nasljednik Jakov Milatović.
Kako dodaje naš sagovornik, Irena Radović bi mogla biti kompromisno rješenje prihvatljivo svima, a nije nemoguće i da se postigne dogovor da Drecun ili Damjanović dobiju “utješnu nagradu”, poziciju viceguvernera.
“Radović ima veoma dobre konekcije i cijenjena je kod naših međunarodnih partnera, što je takođe veoma značajno”, kaže sagovornik VOP-a.
Radović je, u mandatu Žugića, bila viceguvernerka CBCG, ali je 2018. razriješena funkcije nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.
Prema nekim izvorima, Radović je viđena i na poziciji direktorice buduće Razvojne banke u koju bi se transformisao Investiciono razvojni fond, a premijer Spajić je već nekoliko dana nakon preuzimanja funkcije na tu temu razgovarao sa menadžmentom IRF.
Ekipa VOP-a
