Brodove će zaključati za osuđene kriminalce: Ministarstvo pomorstva prihvatilo sugestiju struke

Ministarstvo pomorstva prihvatilo je sugestiju struke, pa će brevete i pomorske knjižice oduzimati pomorcima za koje se utvrdi da su pravosnažno osuđivani za organizovani kriminal.

To je navedeno u Izvještaju sa javne rasprave o Nacrtu zakona o sigurnosti plovidbe koji je pripremio taj vladin resor kojim rukovodi ministar Filip Radulović.

Prihvatili su i zahtjev MUP-ovog Sektora za finansijsko-obavještajne poslove (FOJ) da se u zakon uvede obaveza uspostavljanja i vođenja “Jedinstvenog centralnog registra plovila” sa svim podacima o plovilima, njihovim vlasnicima, načinu nabavke, registraciji, osiguranju… Ovaj registar bi bio redovno ažuriran i dostupan za pretraživanje nadležnim državnim organima.

Iz MUP-a je pojašnjeno da bi ovaj registar poboljšao efikasnost FOJ-a u praćenju i sprečavanju finansijskog kriminala, jer bi omogućio lakši pristup podacima, bolju saradnju sa međunarodnim institucijama i efikasnije sprovođenje zakona, čime bi se smanjio prostor za kriminalne aktivnosti povezane sa pomorskim sektorom.

Ministarstvo pomorstva je uvažio dosta primjedbi i sugestija koje su mu stigle od raznih zainteresovanih strana (pomoraca, pomorskih udruženja, državnih organa, nezavisnih regulatornih tijela, agencija i privrede) ali je ostalo čvrsto u opredjeljenju da novim zakonom, bez obzira na sve njegove manjkavosti, pokuša povećati sigurnost na moru, posebno u Boki gdje je ona već duže vrijeme ugrožena nesavjesnim ponašanjem pojedinih učesnika u pomorskoj plovidbi – pogotovo vlasnika i skipera brzih izletničkih glisera koji su proteklih nekoliko godina bili i najčešći akteri incidenata na moru.

Nema povlačenja Nacrta

NVO “Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo”, na čijem je čelu prof. dr. Časlav Pejović, profesor emeritus Pomorskog prava na Pravnom fakultetu Kjušu Univerziteta u Japanu je ukazalo da je Ministarstvo prekršilo Zakon o državnoj upravi i Uredbu o izboru predstavnika NVO u radna tijela i sprovođenju javne rasprave. Prema njihovim navodima, Ministarstvo je uz poziv za javnu raspravu objavilo nepotpun tekst Nacrta zakona, koji ne sadrži prelazne, završne i kaznene odredbe, kao ni 10 članova zakona.

“Ovakvim postupanjem uskraćena je mogućnost zainteresovanoj javnosti da se upozna sa cjelokupnim tekstom nacrta i da da svoje komentare, primjedbe i sugestije”, saopštili su iz NVO.

Zbog toga su zatražili povlačenje nacrta iz procedure, što je Ministarstvo odbilo. Iz Ministarstva su poručili da će tekst biti dopunjen potrebnim odredbama, te da će one biti predmet analize Sekretarijata za zakonodavstvo, nadležnih ministarstava i Evropske komisije.

Ova NVO je ocijenila i da Radna grupa očigledno nije slijedila Pravno-tehnička pravila za izradu propisa, te da nacrt u većem dijelu predstavlja skup nabacanih i nejasnih odredbi djelimično preuzetih iz zakona drugih država (Srbija, Hrvatska i dr) i EU Direktiva. Smatraju da je to još jedna razlog za povlačenje zakona, ali je Ministarstvo to ignorisalo jer žuri da novom legilsativom pokuša pred sezonu “ugasiti požar” koji posljednjih godina vlada u sigurnosti na moru.

Upravo su vlasnici i skiperi brzih izletničkih glisera u Boki kojih je, prema njihovom riječima, u zalivu prisutno više od 300, bili među najglasnijim učesnicima javne rasprave. Većina njihovih primjedbi svela se na glavna “oružja” (ograničnje brzine plovidbe i uvođenje minimum dva člana posade po gliseru) kojima Ministarstvo pomorstva želi da poboljša nivo sigurnosti na moru, odnosno, da smanji divljanje gliseraša koji u trci za brzom i velikom zaradom, jure akvatorijumom Boke, nastojeći da tokom dana naprave što više izletničkih tura sa gostima.

Vlasnici kompanija koje imaju izletničke glisere i skiperi tih plovila, prema Izvještaju sa javne rasprave, tražili su da se u zakon uvede potpuno nova kategorija “mala brza plovila” za glisere dužine do 7 metara kakvi preovlađuju u njihovim flotama, te da im se omogući plovidba unutar zaliva brzinama drastično većim od onih koja važe za ostala plovila (šest čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige, 10 čvorova u ostalom dijelu zaliva, a što se uvećava za po o četiri čvora za plovila dužine do 12 metara). Gliseraši traže da im se omogući plovidba brzinama u rasponu od 18 do 22 čvora ukazujući da su njihova plovila projektovana da najoptimalnije funkcionišu upravo u tom opsegu.

Odbijene primjedbe gliseraša
“Zakon je potrebno prilagoditi realnosti da se u Boki nalazi preko 300 registrovanih “malih brzih plovila” veličine do 7 metara čiju plovidbu je potrebno kroz kategorizaciju definisati i dalje njihovu plovidbu urediti. “Mala brza plovila” su redovni, odnosno svakodnevni učesnici u saobraćaju i najbrojniji po tipu plovila (do 7 metara dužine) i zavređuju pažnju i pažljivo uređen način plovidbe kako bi se osigurala sigurnost na moru, kao i obezbijedilo što manje oštećenje obale i što veći stepen očuvanja morskog biodiverziteta”, tvrde gliseraši.

Oni su istakli da ako se ne izađe u susret njihovim zahtevima “čitava jedna privredna djelatnost u Boki biti izbrisana, a njihove porodice ostati bez hljeba”.

“Jako je bitno definisati plovni put gdje je moguće glisirati (voziti 18 ili 20 čvorova) u Boki. Od Sv. Matije u Kotoru do Sv. Đorđa u Perastu, pa od restorana Adriatica do Marine Porto Novi i od srednjeg podmorničkog tunela do Mamule, pa nadalje. Na taj način bi se omogućio nesmetan i bezbjedan prevoz putnika na moru uz jasan zakonski okvir koji prepoznaje ‘mala brza plovila’ kao posebnu kategoriju učesnika u pomorskom saobraćaju”, poručuju gliseraši.

Oni su listom odbacili i namjeru Ministarstva da im uvede obavezu da na svakom plovilu ubuduće, umjesto aktuelnog jednog, imaju po dva člana posade – mornara-motoristu i voditelja čamca. Smatraju da je takva mjera nepotrebna u odnosu na karakteristike njihovih plovila i ocjenjuju je kao biznis barijeru koja će im ugroziti ekonomsku egzistenciju.

Ministarstvo je odbilo ove primjedbe, obrazlažući da je analizom operacija i procjenom rizika utvrđeno da jedan član posade nije dovoljan u slučaju hitnih i vanrednih situacija, kao što je, na primjer, onesposobljenost jedinog člana posade. Takođe, odbilo je sve primjedbe i zahtjeve gliseraša kojima je u obrazloženju svog stava poručilo da se “frekvencija pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu konstantno uvećav, a time i rizik od pomorskih nesreća.”

“Stoga Ministarstvo cijeni suštinskim poštovanje mjera kojima je cilj da doprinesu povećanju sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života i zaštite mora od zagađenja sa plovnih objekata. Ministarstvo je zauzelo jasan stav po pitanju brzina u Bokokotorskom zalivu do konačne izrade studije sigurnosti i procjena rizika plovidbe u zalivu koja će imati konkretne zaključke u cilju smanjivanja rizika i poboljšanja sigurnosti plovidbe. U skladu sa rezultatima studije, u planu je uvođenje plovnog puta, šeme odvojene plovidbe, kao i instalacija pomorske signalizacije. Plovni put riješiće brojne probleme u Bokokotorskom zalivu, posebno režim plovidbe u uskim kanalima Kumbor i Verige”, naveli su iz Ministarstva pomorstva.

Ministarstvo je ostalo pri stavu da sva plovila registrovana za privredne djelatnosti, pa i gliseri za prevoz putnika, moraju biti opremljeni AIS transponderima koji konstantno emituju podatke o kursu, destinaciji i brzini plovidbe, a što će Upravi pomorske sigurnosti, inspekciji sigurnosti plovidbe i drugim državnim organima znatno olakšati monitoring situacije u akvatorijumu Boke i lakše sankcionisanje prekršilaca.

Ograničenje brzine i na Rijeci Crnojevića
Ministarstvo pomorstva je odbacilo i zahtjeve za ukidanje ograničenja brzine plovidbe od četiri čvora u kanalu Rijeke Crnojevića zaštićenim djelovima Skadarskog jezera, odnosno, uvođenju vanbrodskih motora snage veće od 10 konja, a na čemu insistiraju vlasnici izletničkih plovila i ribari na jezeru.

Na primjedbe struke i privrede, Ministarstvo je ublažilo prvobitnu odredbu o obaveznom korišćenju pratnje tegljača minimalne potezne snage 100 tona za sve brodove duže od 100 metara dok prolaze tjesnacem Verige.

Uvažili su navode struke da tako jakih remorkera u Crnoj Gori nema jer se tegljači sa 100 tona bollard pull snage koriste prvenstveno za okeanska tegljenja i rad u off shore industriji, dok je najjači remorker u Crnoj Gori povlačne snage tek 35 tona. Stoga su propisali da se prilikom plovidbe kroz Verige broda dužeg od 100 metara, mora korististi sigurnosna pratnja tegljača “odgovarajuće snage”, a prihvatili su i sugestije agenata kruzing kompanija da se uvede odložena primjena te obaveze koja će poskupiti brodarima dolaske u Kotor, jer su dolasci i usluge kruzerima u Luci Kotor za sezonu 2026. već bukirani i precizno ugovoreni. Uvedena je i većina primjedaba Sektora za priobalni i pomorski prevoz Morskog dobra koje se odnose na u Nacrtu loše ili neodgovarajuće definisane odredbe vezane za funkcionisanje trajektne linije u Boki. Međutim, Ministarstvo nije odustalo od obaveze da i posade trajekata ubuduće moraju “u glavu” brojiti sve ljude koji im uđu na brod, bez obzira da li su pješaci ili putuju u automobilima i autobusima koji se prevoze trajektom.

VIJESTI