Crna Gora prva u Evropi po udjelu opožarene teritorije: Izgorjelo gotovo 3 odsto države, niko osumničen a kamoli uhapšen

Prema najnovijim podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare – EFFIS, u Crnoj Gori je tokom 2026. godine opožareno 39.693 hektara, odnosno gotovo 397 kvadratnih kilometara ili oko 2,87 odsto ukupne teritorije države. EFFIS je evidentirao 120 požara, pri čemu ova evropska statistika obuhvata mapirane požare površine približno 30 hektara i veće. Podaci za 2026. ažuriraju se tokom godine.

To Crnu Goru, prema dostupnim podacima EFFIS-a, stavlja na sam evropski vrh po udjelu državne teritorije zahvaćene požarima, iako velike države imaju znatno više opožarenih hektara u apsolutnim brojkama.

Razmjere katastrofe najbolje pokazuje poređenje sa stanjem od samo prije nešto više od mjesec dana.

Do 17. avgusta u Crnoj Gori bilo je opožareno 12.709 hektara, odnosno 0,92 odsto teritorije. Danas EFFIS evidentira 39.693 hektara.

Dakle, od 17. avgusta do najnovijeg presjeka bilans je povećan za još 26.984 hektara.

To znači da je evidentirana opožarena površina za nešto više od mjesec dana porasla za 212 odsto, a ukupan ovogodišnji bilans je sada više nego tri puta veći nego sredinom avgusta.

Gotovo 400 kvadratnih kilometara zemlje pod vatrom

Broj od 39.693 hektara teško dočarava razmjere dok se ne pretvori u drugu mjeru: riječ je o gotovo 400 kvadratnih kilometara Crne Gore.

Za poređenje, Španija je ove godine prema EFFIS-u imala čak 299.501 hektar opožarene površine, ali zbog njene veličine taj požarni bilans predstavlja znatno manji procenat ukupne teritorije.

Ni poređenje sa prethodnim godinama za Crnu Goru nije umirujuće. EFFIS je tokom cijele 2025. evidentirao 27.658 hektara, 2024. godine 23.054, dok je u katastrofalnoj 2017. izgorjelo 51.531 hektar. Sa sadašnjih 39.693 hektara, 2026. je već među najtežim požarnim godinama koje EFFIS bilježi u Crnoj Gori.

Kolika je ukupna materijalna šteta ove požarne sezone zasad nije zvanično objedinjeno procijenjeno.

Ali ni konačna cifra izražena u eurima neće pokazati stvarnu cijenu.

Jer nijesu izgorjele samo parcele i kubici drveta. Nestajale su šume koje su rasle decenijama, staništa biljnih i životinjskih vrsta, pašnjaci, zemljište i čitavi djelovi ekosistema. Tu su troškovi gašenja, angažovanja ljudstva, vozila i vazduhoplova, izgubljena drvna masa, šteta na privatnoj imovini, sanacija terena i dugoročne posljedice erozije i degradacije zemljišta.

Dio tog gubitka moguće je izraziti novcem.

Prirodu kojoj će za oporavak biti potrebne godine ili decenije – nije.

Ali ko je palio Crnu Goru?

Dok se sabiraju hektari i šteta, jedno pitanje ostaje bez odgovora – koliko je ovogodišnjih požara nastalo ljudskom namjerom i ko ih je izazvao?

Vatrogasci i mještani tokom ljeta su na više lokacija javno iznosili sumnje da pojedini požari nijesu bili slučajni. Ekološki aktivisti otišli su korak dalje i otvorili pitanje mogućih takozvanih „investitorskih požara“, odnosno činjenice da se neka požarišta nalaze na područjima na kojima su planirani veliki solarni i vjetroenergetski projekti.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević javno je saopštio da postoji sumnja na namjerno podmetanje požara na više lokacija i da će policiji predati dokumentaciju o najmanje tri slučaja. Policija ga je, prema njegovim riječima, pozvala da da izjavu.

Samo prostorno poklapanje požarišta sa lokacijom energetskog projekta, naravno, nije dokaz da je požar podmetnut niti da iza njega stoji investitor.

Ali jeste dovoljno ozbiljna okolnost da policija i tužilaštvo provjere postoji li takva veza – i da javnosti saopšte šta su utvrdili.

VOP poslao policiji 20 pitanja – 13 dana bez odgovora

Portal Volim Podgoricu VOP zbog toga je još 11. septembra Upravi policije uputio 20 detaljnih pitanja o požarima na području Bogetića, Broćanca, Bijelih Poljana, Lastve Čevske, Vraćenovića i Klenka.

Od policije smo tražili da za svaki lokalitet posebno odgovori da li je formiran predmet, da li je izvršen uviđaj, da li je utvrđena ili preliminarno određena tačka nastanka požara i postoje li indicije da je vatra namjerno izazvana.

Pitali smo i da li je kod nekog od požara utvrđeno postojanje dvije ili više odvojenih početnih tačaka, posebno u Klenku, gdje su javno iznesene sumnje da je vatra mogla biti podmetnuta na više mjesta.

Tražili smo odgovor da li su saslušani mještani koji su tvrdili da su prije požara na terenu vidjeli nepoznate osobe, jesu li te osobe identifikovane i da li je provjeravano njihovo kretanje.

Policiju smo pitali i jesu li uzete izjave vatrogasaca koji su javno govorili o mogućem podmetanju, kao i šta je urađeno sa informacijama i dokumentacijom koju je najavio Aleksandar Dragićević.

Poseban set pitanja odnosio se na mogući ekonomski motiv.

VOP je tražio da policija saopšti da li je urađen GIS ili katastarski preklop opožarenih površina sa parcelama planiranih, odobrenih ili energetskih projekata u izgradnji, uključujući područja Bogetića, Broćanca, Bijelih Poljana, Lastve Čevske, Vraćenovića i Banjana.

Pitali smo da li je provjeravana vlasnička struktura opožarenih parcela, promjene vlasništva, zakupi i službenosti, ali i da li je za neku od tih parcela prije požara tražena promjena namjene zemljišta, urbanističko-tehnički uslovi, gradnja energetskog objekta ili priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Pitali smo i da li su pribavljeni satelitski snimci, snimci dronova i video-nadzora, podaci baznih stanica ili drugi geolokacijski podaci pomoću kojih bi se moglo utvrditi mjesto i vrijeme nastanka vatre i eventualno kretanje ljudi u zoni izbijanja požara.

Jedno od 20 pitanja bilo je:

Koliko je požara na teritoriji Nikšića i Cetinja od 1. jula do 10. septembra policija evidentirala kao moguće ili potvrđeno namjerno izazvane, koliko je predmeta formirano i koliko lica je identifikovano ili procesuirano?

Tražili smo i odgovor da li svaki od ovih požara policija ispituje kao izolovan slučaj ili je urađena i objedinjena analitičko-operativna provjera mogućeg obrasca između više požara.

Trinaest dana kasnije, Uprava policije VOP-u nije odgovorila ni na jedno od tih pitanja.

Pedeset procesuiranih od početka 2025. – a gdje su rezultati istraga ovog ljeta?

Poređenje sa podatkom koji je sama Uprava policije dala javnosti dodatno otvara pitanje efikasnosti istraga.

RTCG je 4. septembra objavio, pozivajući se na podatke Uprave policije, da je od početka 2025. godine zbog sumnje na krivična djela u vezi sa požarima procesuirano 50 osoba.

Dakle, od početka 2025. – 50 procesuiranih osoba, dok za veliki talas požara ovog ljeta, poslije gotovo 40.000 hektara opožarene teritorije, javnosti i dalje nije predočen uporediv bilans – koliko je ljudi identifikovano i procesuirano baš zbog požara koji su tokom avgusta i septembra poharali Crnu Goru.

To je posebno važno jer ovo nije sezona u kojoj nije bilo upozorenja.

Bilo je sumnji vatrogasaca.

Bilo je svjedočenja mještana.

Bilo je javnih tvrdnji o mogućem podmetanju.

Bilo je konkretnih navoda o mogućem prostornom poklapanju požarišta i velikih energetskih projekata.

Bilo je dokumentacije koju su aktivisti najavili policiji.

A bilo je i 20 preciznih novinarskih pitanja na koja policija već 13 dana ne odgovara.

Ako nema veze sa energetskim projektima – neka policija to utvrdi

Tvrdnja da postoje „investitorski požari“ veoma je ozbiljna i zato mora biti provjerena dokazima, a ne prihvaćena unaprijed.

Ako policija utvrdi da nema nikakve veze između požara i energetskih projekata, to je važan rezultat istrage koji javnost treba da zna. Ako takva provjera još traje – treba reći da traje.

Ako preklop parcela nikada nije urađen – javnost ima pravo da zna zašto, posebno nakon javno iznesenih sumnji.

A ako postoji dokaz da je neko namjerno palio prostor zbog ekonomskog interesa, onda više ne govorimo samo o požarnoj sezoni nego o mogućem teškom kriminalu sa ogromnim posljedicama po ljude, imovinu i prirodu.

Upravo zato ćutanje nije odgovor.

Hoće li iko odgovarati?

EFFIS danas pokazuje 39.693 hektara opožarene površine i 120 mapiranih požara od približno 30 hektara i više. Sistem upozorava i da njegova statistika može obuhvatiti pojedine požare namjerno izazvane radi upravljanja vegetacijom, zbog čega se EFFIS broj ne može poistovjetiti sa brojem krivičnih djela.

Ali pitanje krivične odgovornosti time ne nestaje. Naprotiv.

Ako je bilo namjerno izazvanih požara, ko ih je podmetnuo?

Koliko je ovogodišnjih požara policija označila kao sumnjive?

Koliko je uviđaja obavljeno?

Koliko je osumnjičenih identifikovano?

Da li je provjeravan mogući finansijski ili drugi motiv?

Da li su provjerene lokacije energetskih projekata?

Šta je utvrđeno na osnovu izjava mještana i vatrogasaca?

I gdje su rezultati istraga?

Dok se crnogoski političari bave predizbornom kampanjom i slave 35 godina proglašenja Crne Gore ekološkom državom, niko se nije ni osvrnuo na ekološku katastrofu izazvanu požarima. Gotovo 400 kvadratnih kilometara spaljene zemlje neće nestati završetkom ljeta.

Ni pitanje odgovornosti ne bi smjelo.

Poslije gotovo tri odsto opožarene teritorije države, desetina hiljada hektara izgubljene prirode i 13 dana ćutanja policije na konkretna pitanja, javnost ima pravo na vrlo jednostavan odgovor:

Ko je palio Crnu Goru – i hoće li za to iko odgovarati?

M.V.