Crna Gora u trci s vremenom da riješi otvorena bilateralna pitanja s Hrvatskom na putu ka EU
Rok Crne Gore za pristupanje EU 2028. godine je ugrožen ukoliko uskoro ne riješi bilateralne sporove sa Hrvatskom u vezi sa ratnim zločinima, pomorskim granicama i imovinskim zahtjevima.
Ambiciozni cilj Crne Gore da do 2028. godine postane 28. članica EU mogao bi biti ugrožen ukoliko uskoro ne riješi otvorene bilateralne sporove sa Hrvatskom.
Brisel je u utorak bio primoran da odloži okvirno planiranu međuvladinu konferenciju sa kandidatom koji prednjači u procesu pristupanja Uniji, nakon što je Hrvatska ponovila svoje protivljenje zatvaranju nekoliko pregovaračkih poglavlja zbog sporova koji su i dalje otvoreni.
Podgorica je već zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja i namjerava da završi posao na preostalih 15 do kraja mjeseca, nakon čega bi države članice trebalo da daju saglasnost za njihovo zatvaranje.
Međutim, dugotrajni sporovi sa Hrvatskom prijete da poremete cijeli proces. Prema riječima diplomata koji imaju neposredna saznanja o razgovorima, rok do kraja godine koji je Crna Gora sama sebi postavila i dalje je ostvariv, ali se prostor za to brzo sužava.
Zahtjevi Zagreba uključuju odštetu preživjelima iz ratnih logora, saradnju Crne Gore u pronalaženju 14 osoba koje se i dalje vode kao nestale iz hrvatskog rata za nezavisnost, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje neriješenih imovinskih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
„U nastojanju da se pronađe put naprijed u odnosima i riješe otvorena pitanja, Hrvatska je krajem 2024. godine ponovila poziv Crnoj Gori na dijalog kako bi se riješila otvorena pitanja koja moraju biti zaključena kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu procesa pristupanja“, saopštilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova u julu.
Hrvatska takođe traži promjenu imena bazena nazvanog po Zoranu Gopčeviću, bivšem jugoslovenskom vaterpolisti kojeg povezuje sa logorom Morinj, kao i rješavanje sporne pomorske granice i povratak školskog broda „Jadran“.
Bilateralni razgovori posljednjih sedmica vode se na ministarskom nivou uz podršku Evropske komisije, ali rješenje još nije pronađeno, zbog čega je Hrvatska na tehničkom sastanku u utorak nastavila da blokira zatvaranje Poglavlja 14 o saobraćajnoj politici.
Zagreb trenutno blokira i poglavlja koja se odnose na vanjsku i bezbjednosnu politiku, pravosuđe i temeljna prava, kao i pravdu, slobodu i bezbjednost.
Bilateralni sastanak trebalo bi da bude održan u Zagrebu početkom oktobra. Ukoliko bude ostvaren dovoljan napredak, očekuje se da na međuvladinoj konferenciji 12. ili 13. oktobra budu zatvorena dodatna pregovaračka poglavlja.
Postoje očekivanja da bi dogovor dva ministarstva vanjskih poslova mogao da deblokira situaciju u naredna dva mjeseca, iako, doduše, nijesu sva sporna pitanja jednako složena.
„To je samo pitanje vremena“, rekao je jedan zvaničnik za Euronews, pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora. „Obje strane moraju da nastave razgovore. Ali za ove pregovore ne može se postaviti vremenski okvir.“
Vrijeme je, međutim, upravo ono čega bi Crnoj Gori moglo da nedostaje ukoliko želi da ispuni svoj ambiciozni dvogodišnji rok, dok istovremeno pokušava da zadrži zamah uoči izbora u junu 2027. godine.
Komisija je oprezna zbog toga što otvoreni bilateralni sporovi prijete da značajno uspore napredak njenog kandidata koji je najbolji u klasi, te je preuzela posredničku ulogu kako bi pomogla u postizanju dogovora.
Istovremeno, nakon međuvladine konferencije u julu, komesarka za proširenje Marta Kos pokušala je da uvjeri javnost da bi Crna Gora, čak i ako ove godine ne zatvori sva poglavlja, i dalje mogla da pristupi EU do 2028. godine.
Ali u tom slučaju Podgorica bi morala da se nada brzoj ratifikaciji, što komplikuju predstojeći izbori u ključnim državama članicama poput Francuske i Španije, gdje jačaju desničarske snage koje su uglavnom skeptične prema proširenju.
„Odlučujuće će biti koliko brzo će teći proces ratifikacije u svim državama članicama“, rekla je Kos.
Euronews.com
