Crnogorski građani plaćaju 4.659 javnih funkcionera, a taj broj nastavlja da raste

U Crnoj Gori ima 4.659 javnih funkcionera, pokazuju zvanični podaci. Kada se uporedi sa brojem stanovnika, na 132 građanina dođe po jedan nosilac javne funkcije.

Sagovornici Dana ukazuju da je taj broj preveliki za Crnu Goru i da je potrebna racionalna javna uprava.

“Prema stanju iz elektronske baze podataka na dan 31. decembar prošle godine evidentirano je 4.659 aktivnih javnih funkcionera, kao i 1.443 državna službenika koji imaju obavezu podnošenja izvještaja propisanu posebnim propisima”, navodi se u izvještaju Agencije za sprečavanje korupcije.

CG I DALJE REKORDER: U Krivokapićevoj Vladi radi 30 državnih funkcionera, a imaju 27 službenih automobila

CRNA GORA REKORDER PO BROJU SLUŽBENIH AUTA: Po jedno na svakih 140 stanovnika! Slovenija ima 20 službenih auta, Švedska NIJEDNO

Prema riječima Milana Radovića iz nevladine organizacije Građanska alijansa, broj javnih funkcionera je preveliki za ovako malu zemlju i naše ekonomske mogućnosti.

“Crnoj Gori je potrebna racionalna javna uprava i realan broj državnih službenika i javnih funkcionera. Nova vlast je obećala racionalizaciju ali se broj zaposlenih povećao. Vrijeme tranzicije i trenutne zdravstvene krize jasno govore da nam je potreban radikalan rez u organizaciji vlasti i broja zaposlenih, kako bi naša ekonomija opstala i kako bismo izbjegli dodatna zaduživanja”, kazao je Radović.

Kako je istakao, ono što je ključno, a nedostaje nam decenijama, jeste jaka politička odluka i volja da se i kod nas poput razvijenih demokratija desi depolitizacija javne uprave i stvaranje prostora i uslova za ljude sa znanjem bez obzira na njihovu političku orijentaciju.

“Takođe, bitno je i otvaranje javne uprave za pripadnike manjinskih naroda i podsjećam da je, prema svim relevantnim istraživanjima, naša uprava zatvorena za njih”, istakao je Radović.

Da je apsurd ovoliki broj funkcionera na oko 600.000 stanovnika, smatra i Vesko Pejak iz organizacije Alternativa Crna Gora.

“Sve javne funkcije i svi državni poslovi mogli bi da se završe sa 500 do 1.000 ljudi. No, mi u Crnoj Gori imamo problem sa zvanjem i ordenjem i sa njima se štošta može kupiti, posebno glasovi. Tako da je popularno biti javni funkcioner, pa makar bio i predsjednik ulaza u zgradi. Prije izbora primljen je veliki broj u radni odnos članova DPS-a, i uz prijem novih funkcionera nove vlade povećan je broj zaposlenih za nekih 10 odsto u javnim preduzećima, što znači da je povećan isto toliko i broj javnih funkcionera i drugih službenika. To će dodatno povećati troškove administracije. Neophodno je da nova vlada, ako stvarno želi da izvrši reformu sistema, uradi dobru sistematizaciju radnih mjesta”, izjavio je Pejak.

Doktor pravnih nauka, profesor Đorđije Blažić kaže da je preko 4.500 javnih funkcionera preveliki problem za Crnu Goru.

“Mi još nemamo izveden sistem nosilaca javnih funkcija. Mi smo 90-ih godina imali zakon o radu i pravima nosilaca javnih funkcija. Taj zakon danas nemamo, ali mislim da bi trebalo da ga imamo. Drugo, što je jako važno za te nosioce javnih funkcija, jeste da mi imamo Zakon o zaradama u javnom sektoru, a nemamo zakon o nosiocima javnih funkcija. A javni sektor je mnogo širi nego što su javne funkcije”, kazao je Blažić.

Kako je istakao, Crna Gora nema sređen sistem javnih službi.

“Nemamo ni sistem javnih agencija, javnih tijela, nemamo ni zakonodavstvo, kao što nemamo ni zakon o Vladi, nemamo ni zakon o javnoj upravi, imamo o državnoj i lokalnoj, ali ne o javnoj. Nemamo ni zakon koji obuhvata takozvani režim nedržavne uprave”,upozorava Blažić.

Sindikalac Veselin Vujanović kaže da nije mali broj funkcionera u Crnoj Gori, te da to i građani tolerišu. On problematizuje broj političkih partija navodeći da smo i po tom pitanju lideri u Evropi.

“To govori da je politika najunosniji biznis danas u Crnoj Gori. Ja na to ravnodušno gledam, jer je očito da je u ovakvom političkom društvu politika sve što nas okružuje, osim porodice. Ljudi se prije bave politikom nego možda biznisom, koji bi bio privlačniji logično u nekim proevropskim ili prozapadnim zemljama”, ocjenjuje Vujanović za Dan.