ĐUKANOVIĆ: Vlada nije pala jer su partije koje su bile dio dogovora tražile kratko dodatno vrijeme

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da se država nalazi u dubokoj političkoj krizi, a do promjene vlasti nije došlo onog dana kada je bilo najavljeno jer su neke od partija koje su dio tog političkog dogovora tražili kratko, dodatno vrijeme,

“Riječ je o jednoj dubokoj i kompleksnoj krizi koja je i politička i ekonomska i zdravstvena i institucionalna. Rezime: Evropska komisija je dala najlošiju ocjenu Crnoj Gori od trenutka prihvaćanja naše kandidature za članstvo u Evropskoj uniji. Kao imperativ se nameće da to stanje treba promijeniti. Demokratska partija socijalista na čijem sam čelu još uvijek je stranka koja je prihvatila podržati one druge političke strukture u Crnoj Gori koje žele promjenu. Opredijelili smo se da bismo najradije tu promjenu izvršili kroz prijevremene parlamentarne izbore. Nisam siguran da u ovom trenutku postoji konsenzus zainteresovanih političkih struktura za promjenu oko tog scenarija”, naveo je on u intervjuu za HRT.

“Kazali smo da mi želimo promijeniti nepovoljnu realnost koju doživljavamo kao vrijeme propadanja Crne Gore, ili ćemo prihvatiti bilo koji scenarij koji će voditi promjeni vlasti. Nije došlo do promjene vlasti onog dana kada je bilo najavljeno, to je bio ponedjeljak 13. decembra. Neke od partija koje su dio tog političkog dogovora su tražili kratko, dodatno vrijeme – ne govorimo o mjesecima, govorimo o eventualnom periodu od mjesec dana – zbog adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same trebale participirati. Naravno, pitanje je od tolikog značaja da nismo postavljali pitanje treba li prihvatiti tu odgodu i treba li osigurati da tijekom siječnja dođe do promjene izvršne vlasti”, naglasio je on.

Osvrnuo se i na političke protivnike koji ga optužuju da Vlada duže od Lukašenka i naveo da su pobjeđivali veoma legitimno tokom prethodnih 30 godina.

“Izvinjavam se svojim političkim konkurentima što smo pobjeđivali veoma legitimno tokom prethodnih 30 godina i, kao što znate, nijedan od tih izbornih procesa nije prošao, a da nije bio praćen od strane posmatračkih misija. Prihvatam da svako ko u kontinuitetu gubi ima pravo da se ljuti i da neodgovorno lijepi etikete onome ko ga pobjeđuje. Nije tačno da je Demokratska partija socijalista izgubila zbog prekomjerne korupcije. Bilo bi apsolutno pogrešno tvrditi da u Crnoj Gori, kao i okolnim društvima, kao i u evropskom društvu, nema korupcije. Ima je, ali to definitivno nije nikakva posebnost, nikakva specifičnost, nikako naglašen problem u Crnoj Gori u odnosu na druge države. Jesam li ja garancija crnogorske nezavisnosti i crnogorskog državnog, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, ne bih to tako kazao”,naveo je.

Đukanović je istakao da je bio na čelu politike koja se bavila i očuvanjem mira, i očuvanjem multietničkog sklada i građanskog društva koja je obnovila nezavisnost i Crnu Goru okrenula ka europskom sistemu vrijednosti i već je uvela u NATO.

Upisivanje Cetinjskog manastira na Mitropoliju je, prema njegovim riječima,  još jedan pokušaj uzurpacije crnogorskog kulturno-istorijskog i sakralnog nasljeđa, s jasnim političkim ciljem – da se izvrši srbizacija Crne Gore, da se pokaže da Crna Gora nema ni svoj državni, ni svoj kulturni, ni svoj nacionalni i vjerski identitet i da je samim time besmisleno postojanje još jedne srpske države.

“To je naravno politička intencija ideologa i promotera velikosrpskog nacionalizma, i u Crnoj Gori i u regiji. To je već duboko zona krivično-pravne odgovornosti, jer govorimo o pokušaju bespravne uzurpacije nečega što je izuzetno važno, istorijsko i državno dobro crne Gore… (…)… Nemoguće je govoriti o tome da je finansiranje Cetinjskog manastira bilo od strane srpske crkve ili države Srbije. To je imovina države Crne Gore koja je ostala takvom i poslije 1920. godine, nakon što je ukinuta država Crna Gora, a formirana Srpska pravoslavna crkva. I sve je to trajalo do posljednjih godina, kada kreće uzurpacija tog sakralnog nasljeđa Crne Gore i sve se završava ovim, ja sam uvjeren, bezuspješnim pokušajem krajem ove godine, kada je zahvaljujući odlukama vlade Crne Gore, Uprava za katastar dobila nalog da tu imovinu upiše na vladu Crne Gore, a kasnije na zahtjev Srpske pravoslavne crkve, da je upiše kao imovinu Crnogorsko-primorske mitropolije Crkve Srbije”, kazao je on.

Dodao je i da se Prijestonica Cetinje žalila, kao i da vjeruje  u pravni poredak Crne Gore.

“Vjerujem da će se lako dokazati da je to imovina crnogorske prijestonice, a isto tako vjerujem da će pravni sistem Crne Gore u bliskoj budućnosti smoći snage da krivično-pravno procesuira uzurpatore”, dodao je.

Kada je u pitanju popis, Đukanović je istakao da je jasno da se želi falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori.

“Želi se politikantski zloupotrijebiti i želi se dokazati da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije. Kako stoje činjenice, kazaću vam: 1981. godine u Srbiji je živjelo 147 000 Crnogoraca, 2011. godine u Srbiji živi 38000 Crnogoraca. Dakle, otprilike 110000 manje nego 30 godina ranije. Kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, 1981. godine je u Crnoj Gori živjelo 9,3 odsto Srba. Trideset godina, kasnije, 2011., živi 28,7 odsto Srba. Dakle, toliko o asimilaciji predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori. I toliko o mogućnostima očuvanja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta Crnogoraca koji žive u Srbiji”,ocijenio je on,

Đukanović se osvnuo i na autoput i misli da je njegova izgradnja bila potrebna,  da je to važno i zbog sigurnosti putovanja kroz Crnu Goru ali još i više – zbog integracije crnogorskog sjevera u Crnu Goru.

“Žao mi je da se to nije učinilo koju deceniju ranije, ali dobro je da se sada završava ta prva dionica. Kada je u pitanju sam aranžman s Kinom, to je bilo jedino moguće rješenje, zato što su sve druge ponude bile apsolutno neuporedive. Nemam nikakva saznanja da je bilo ko ozbiljan i bilo što konkretno spomenuo kao osnovanu sumnju za koruptivni aranžman u izgradnji autoputa. Nemam takvih saznanja. Dakle, riječ je o političkom etiketiranju bez zaista ikakve argumentacije. I napokon, želim demantovati ocjenu koju ste izrekli, interpretirajući ocjene nekih drugih ljudi, da je riječ o najskupljem kilometru autoputa”,kazao je.

Naglasio je da je ugovoreni kilometar autoputa u Crnoj Gori je otprilike oko 19 miliona eura.

“Kada znate da ta prva dionica počinje na 50 metara nadmorske visine, a završava se na oko 1200 metara nadmorske visine, onda vam je jasno koliko je komplikovana gradnja. Drugo, i tada to nipošto nije najskuplje. Imate kilometar autoputa između Švajcarske i Francuske za otprilike 35 miliona, imate u Slovačkoj 32 miliona, imate u Njemačkoj 26 miliona, u Austriji 25 miliona itd. Dakle, ovo nije najskuplji kilometar autoputa”,naglasio je on.