Godina od kad institucije jure za obilježjem četničkom vojvodi

Iako se za tri dana navršava godina od kada je u Beranama bio podignut spomenik Pavlu Đurišiću, statua tog četničkog komandanta i dalje izmiče policiji, uprkos tome što je beransko tužilaštvo potražuje kao dokaz protiv Vujadina Dobrašinovića, koga sumnjiče za nezakonito podizanje tog obilježja. Sagovornici “Vijesti” sve to karakterišu kao težak poraz države i pokazatelj slabosti njenih institucija koje su ustuknule pred vjersko-političkim centrima moći.

Država nije procesuirala ni organizatore revizionističkog skupa na kom je otkriven spomenik u beranskom selu Gornje Zaostro, a koji je održan pod patronatom Srpske pravoslavne crkve (SPC), dok za napade na novinarske ekipe “Vijesti” i “Pobjede” koje su izvještavale s događaja – još nema pravosnažnih presuda u smislu (nečije) krivične odgovornosti.

To što je Đurišićev bronzani kip “na slobodi”, odgovornost je prvenstveno Uprave policije, zbog čega je postupak protiv Dobrašinovića u pat-poziciji, a Osnovno državno tužilaštvo u Beranama početkom decembra formiralo je predmet i zbog nestanka tog spomen-obilježja – nakon što je statua mjesecima slobodno “šetala” pred očima policije, od crkvice u Gornjem Zaostru do manastira Đurđevi stupovi, da bi sredinom novembra i zvanično dobila status “bjegunca”, pošto nije pronađena u sjedištu Eparhije budimljansko-nikšićke.

Cijeli slučaj pratile su i ćutnja ili nemušte reakcije vlasti, a pozivi opozicije, nevladinog sektora i medija na odgovornost uglavnom su ostali neuzvraćeni.

Iz Uprave policije juče su oćutali pitanja “Vijesti” kako institucija na čijem je čelu Lazar Šćepanović gleda na to što još nije pronašla spomenik, te da li smatraju da je posrijedi poraz države.

Ni iz beranskog tužilaštva nisu odgovorili znaju li gdje se trenutno nalazi Đurišićev kip.

Koprivica: Svjesno saučesništvo

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica rekao je “Vijestima” da kad spomenik ratnom zločincu može biti nezakonito podignut, premještan iz objekta u objekat, sklonjen u crkvene prostorije, a potom nestati pred očima policije – onda se više ne govori samo o običnom institucionalnom propustu, već o političkom stavu, selektivnoj pravdi i utisku svjesnog saučesništva ćutanjem ili nečinjenjem.

Koprivica je ocijenio da je policija, koja se svakodnevno hvali postignutim rezultatima, imala obavezu da utvrdi i javnosti saopšti sve relevantne okolnosti tog slučaja, ali da to nije učinila, te da se zato mora postaviti pitanje: da li je policija toliko nesposobna da ne može pronaći “onoliku statuu” ili je svjesno odlučila da ne postupi po zakonu? U oba slučaja, kaže sagovornik, riječ je o skandalu koji zahtijeva utvrđivanje konkretne komandne, profesionalne i političke odgovornosti.

“Cjelokupan slučaj predstavlja težak poraz države. Poraz je što je spomenik uopšte postavljen, što je sklonjen u vjerske objekte, što mu se izgubio trag, a o maltretiranju novinara i reportera koji su pokušali da rade svoj posao i dokumentuju ovu državnu sramotu da i ne govorimo”, podvukao je on.

Poručio je da nijedna vjerska zajednica, pa ni SPC, ne smije da bude paralelna vlast, niti njeni objekti mogu biti sigurna kuća za predmete koje potražuju državni organi.

“Ukoliko je spomenik bio čuvan, premještan ili skrivan uz znanje ili učešće crkvenih lica – a teško je povjerovati da se sve odvijalo bez učešća njihovih starješina – država je bila dužna da odlučno postupi i utvrdi ko je i na koji način ometao sprovođenje zakona. Umjesto toga, institucije su se ponašale kao da pred ovim centrom moći prestaje njihova nadležnost”, konstatovao je Koprivica.

Crkva je mjesecima uoči postavljanja statue promovisala “junaka” Đurišića i njegovu fašističku ideologiju, a mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije otkrio je 8. avgusta prošle godine sporni spomenik. On je tada najavio ono što će uslijediti, poručivši da će “spomenik staviti u crkvu, pa neka dođu da je ruše”, a kritikovao je vlast navodeći da se “ne boje više sile”.

“… Sile njihove, koja ni red na ulicama ne može da uvede, a došli su da po brdima ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Oni su došli da ispune nečiju naredbu. To rade mladi ljudi, obučeni u skupa odijela, koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da mogu da rade kako oni hoće i misle”, rekao je tada Metodije.

“Ideologija najvećeg dijela vlasti”

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milka Tadić Mijović kazala je “Vijestima” da slučaj Đurišićevog spomenika najbolje govori o slabosti države koja, prema njenim riječima, nije imala snagu, znanje, a možda ni volju da riješi to pitanje.

“… Da se ne bi ukrug vrtjeli, da ne bi postavljali neke druge spomenike. Pavle Đurišić nije jedini bjegunac ovoj Upravi policije i ovom bezbjednosnom sektoru. Ima još, nažalost, ozbiljnih problema što upravo govori o slabosti institucija”, dodala je ona, aludirajući na bjekstvo Miloša Medenice odmah nakon što je krajem januara prvostepeno osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora zbog više krivičnih djela.

Vijesti