Hrvatski analitičari: Hrvatska sada Crnoj Gori radi ono što je Slovenija radila njoj

Zahtjevi koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori ne bi trebalo da ugroze njeno članstvo u Evropskoj uniji, smatraju hrvatski analitičari Žarko Puhovski i Božo Kovačević. Oni ocjenjuju da nijesu svi zahtjevi Zagreba jednako opravdani, niti imaju istu težinu, a iznenađeni su što hrvatske vlasti nijesu pokušale da riješe ta pitanja još za vrijeme vlada Mila Đukanovića. Podsjećaju i da je Hrvatska tokom sopstvenih evropskih integracija zastupala stav da bilateralni sporovi ne bi trebalo da budu prepreka članstvu u EU.

Nijesu svi zahtjevi Hrvatske prema Crnoj Gori jednako opravdani, niti svi imaju istu težinu za međudržavne odnose, kaže analitičar Žarko Puhovski. Smatra da pitanja nestalih, obeštećenja porodica i odnosa prema ratnim zločinima imaju jasno uporište, dok pojedini zahtjevi, prema njegovoj ocjeni, otvaraju prostor za dodatne razgovore poput spomen-ploče u Morinju.

„U dokumentima Hrvatske govori se o 212 metara, ako me sjećanje ne vara, i to je čak i za ove dvije relativno male, zapravo jako male države, smiješna cifra o kojoj bi se previše raspravljalo“, kazao je Puhovski za TVCG.

Osvrnuo se i na pitanje školskog broda „Jadran“.

„Ta priča s brodom ‘Jadran’ stalno se kao neka vrsta sapunice rasteže, a doista se radi o nečemu što je premalo”, ocijenio je Puhovski.

Bivši diplomata i analitičar Božo Kovačević kaže da su neka od otvorenih pitanja poznata godinama i smatra da je Hrvatska trebalo ranije da insistira na njihovom rješavanju.

„Ono što mene iznenađuje jeste to da naše vlasti nijesu ta pitanja, koja sad postavljaju kao nepremostive prepreke, pokušale riješiti još s vladom Mila Đukanovića, budući da su on i njegove vlade u većoj mjeri odgovorni za nastanak tih problema nego što je to sadašnja vlast u Crnoj Gori“, kazao je Kovačević.

On smatra da bi Hrvatska sada trebalo precizno da definiše koja pitanja se moraju odmah riješiti. Podsjeća da je ta zemlja, dok je bila kandidatkinja za članstvo u EU, zastupala stav da bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu prepreka pristupanju.

„Meni se čini da se i Hrvatska sad našla u toj situaciji, da pitanja s područja bilateralnih odnosa postavlja kao preduslov za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. I naravno da to ni meni ni mnogima u Hrvatskoj nije drago, jer ono čime smo bili nezadovoljni kad se činilo nama, ne možemo biti zadovoljni da nešto slično mi činimo drugima“, poručio je Kovačević.

Sličnog je stava i Puhovski, koji ukazuje na, kako smatra, dvostruku politiku Zagreba prema evropskim integracijama Crne Gore.

„S jedne strane podržava se reformsko kretanje Crne Gore prema Evropskoj uniji, a s druge strane daju se konkretni zahtjevi, od kojih su neki, po mom sudu, duboko opravdani, a neki nijesu, koji bi trebalo da budu uslovi“, naveo je Puhovski.

Time se, kako kaže, poništavaju raniji stavovi hrvatskih političara koji su, tokom pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, kritikovali Sloveniju zbog postavljanja bilateralnih prepreka.

„Svi su govorili: ‘Mi nikada drugima nećemo činiti ono što Slovenija čini nama'“, podsjetio je Puhovski.

On smatra da bi se, ukoliko bude potrebno, pritisak na Hrvatsku mogao graditi kroz razgovore s drugim članicama Evropske unije.

„Vjerujem da se stvari mogu ubrzati i tako da se na Hrvatsku izvrši pritisak, ne toliko iz Njemačke koliko u ovom trenutku iz Italije”, kazao je Puhovski.

Hoće li otvorena pitanja biti riješena kompromisom ili će postati prepreka završnici pregovora, zavisiće od spremnosti Podgorice i Zagreba da usaglase očekivanja i dinamiku njihovog rješavanja, zaključuju sagovornici TVCG.