Ima li posla za SDT nakon objave navodne SKY komunikacije u kojoj se pominje škaljarac i novac iz Srbije?

U Crnoj Gori SKY komunikacije postale su jedan od ključnih izvora za otvaranje istraga protiv policijskih funkcionera i osoba povezanih sa “kavačkim klanom”, a koje su uslijedile nakon promjene vlasti.

Međutim, nakon promjene vlasti u Srbiji i političkog pada režima Aleksandra Vučića u medijima je objavljen, kako je navedeno, SKY materijal u kojem druga lica pominju Danila Vučića, sina bivšeg predsjednika Srbije. Portal Istraga.ba objavio je 1.11.2026. SKY prepisku koju dovodi u vezu sa osobama koje su navodno bile u kontaktu sa osobama koje su bliske Aleksandru Vučiću i kriminalnim krugovima. U tim navodnim prepiskama komunikacije se odnose na njegovog sina Danila i finansiranje određenih aktivnosti u Crnoj Gori tokom 2020. godine. Jedan od navodnih pošiljaoca tih poruka je visokopozicionirani pripadnik “škaljarskog” klana iz Srbije.

Podsjećamo, Vučić je ranije koristio navode o SKY komunikacije kao argument protiv političkih protivnika i kriminalnih grupa, dok je kategorički negirao da je bilo ko iz njegove porodice koristio tu aplikaciju.

Redakcija portala Dan uputila je pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore da li je upoznato sa pomenutim navodnim SKY-em i da li je pokrenulo izviđaj. Na ta pitanja za sada nismo dobili odgovor.

Advokat Srđan Lješković je u razgovoru za portal Dan kazao da ima prostora da SDT Crne Gore provjeri navode iz pomenute navodne SKY komunikacije.

“U državama poput zemalja bivše SFRJ sa posebnim osvrtom na Crnu Goru i Srbiju, koje su nedovoljno institucionalno razvijene i gdje je često obrađivano pitanje, da li je postupanje pravosuđa zaista u skladu sa zakonom ili je možda u skladu sa granicama politički dozvoljenog? Upravo ovo pitanje dolazi u prvi plan nakon objavljivanja novih navoda koji se odnose na SKY komunikacije osoba iz neposrednog političkog okruženja dojučerašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića”, kazao je za Lješković za portal DAN.

Lješković je dodao da ko je stvarni vlasnik i ko ima pristup da takve podatke iznosi u javnosti pokazaće vrijeme.

“Međutim, ono što predstavlja suštinu ove teme nije samo u sadržaju jedne prepiske, niti u imenima koja se u njoj pojavljuju, već je suština u mnogo većem problemu koji se definiše kroz pitanje da li u Srbiji postoji politička nedodirljivost i da li se pravosudni i bezbjednosni mehanizmi aktiviraju isključivo u zavisnosti od toga ko je predmet istrage? Ovo je pitanje na koje srpske institucije duguju odgovor javnosti”, naglasio je advokat Lješković.

“Postojanje komunikacija ne znači da postoji krivično djelo”:

Lješković kaže da je vrlo jednostavan odgovor na pitanje da ako su pomentuke SKY komunikacije ranije postojale zašto Tužilaštvo Srbije do sada nije reagovalo.

“Odgovor je naizgled vrlo jednostavan, jer zaista ukoliko su nadležni pravosudni organi Republike Srbije ranije raspolagali sa SKY komunikacijama, koje ukazuju na moguće kontakte ljudi iz neposrednog okruženja Aleksandra Vučića sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, onda je legitimno postaviti pitanje zbog čega takve informacije nijesu bile predmet odgovarajućih provjera. Međutim, postojanje komunikacija samo po sebi ne znači da postoji krivično djelo, mada predstavlja potencijalni izvor saznanja koji je trebao da bude predmet profesionalne procjene nadležnih organa, a posebno ako se u tim komunikacijama pominju novac, kontakti sa pripadnicima kriminalnih struktura i aktivnosti koje mogu imati političke ili finansijske posljedice”, pojašnjava advokat Lješković.

Dodaje da odgovornost za eventualno nepostupanje prvenstveno bi trebalo tražiti u institucijama koje su imale pristup ovom materijalu i to prevashodno se misli na postupanje tužilaštva, policije i BIA i drugih u okviru ovih organa bezbjednosnih struktura.

“Ono što je jako bitno da se ispita kada je eventualno nepostupanje bilo posljedica nedostataka dokaza, kada zaista nadležni organi nijesu i pored svih napora našli tragove krivičnog djela i kada je nepostupanje posljedica političkog uticaja, jer radi se od dvije suštinski različite situacije. Prva može predstavljati legitimnu tužilačku procjenu, dok bi druga ukazivala na ozbiljnu kompromitaciju institucija”, smatra advokat Srđan Lješković i dodaje:

“Najbolji primjer nepostupanja koje je posljedica političkog uticaja je upravo u Crnoj Gori tzv. afera „Telekom“ i zastara predmeta, koja je ne samo u javnosti, nego i u pravnoj struci zaslužila pažnju ako se imaju u vidu stavovi nadležnih institucija „da li je ili možda nije zastara“?”

Da li su srpske bezbjednosne službe mogle imati saznanja?

Lješković je naveo da se ne može isključiti mogućnost da su srpske bezbjednosne službe mogle imati saznanja o navodnim vezama ljudi iz Vučićevog okruženja sa pripadnicima škaljarskog klana.

“Ovakva mogućnost se ne može isključiti. Bezbjednosne službe, posebno one koje se bave organizovanim kriminalom, imaju kapacitete i zakonske nadležnosti za prikupljanje i obradu informacija o kontaktima kriminalnih grupa, njihovim finansijskim tokovima i mogućim vezama sa državnim strukturama”, smatra advokat Lješković.

Dodaje da bi zbog toga  trebalo uvijek ispitati odgovornost rukovodioca bezbjednosnih službi, uključujući pitanja koja se odnose na to da li su informacije dostavljene tužilaštvu do toga da li neko eventualno sprečava dalju obradu tako dobijenih podataka. –

Nove političke okolnosti: 

Na pitanje da li činjenica da se ove informacije objavljuju tek u novim političkim okolnostima otvara pitanje da li su određeni SKY podaci godinama bili sklanjani od javnosti i pravosudnih organa Lješković odgovara:

“Apsolutno otvara pitanje koje zaslužuje ozbiljnu institucionalnu pažnju, ali treba razlikovati činjenicu da određeni materijali nijesu bili javno dostupni od mogućnosti da su namjerno sklanjani od pravosudnih organa. SKY komunikacije nijesu obična dokumentacija, jer one prolaze kroz međunarodne istražne procedure, analizu, identifikaciju korisnika, provjeru autentičnosti i postupke međunarodne pravne pomoći. Zbog toga vremenski razmak između nastanka komunikacije i njenog objavljivanja ne mora nužno ukazivati na prikrivanje”

“Međutim, iskustvo Crne Gore nakon promjene vlasti 2020. godine, pokazuje da promjena političkih okolnosti može značajno uticati na dostupnost informacija o vezama između kriminalnih struktura i pojedinaca iz institucija. Pojedine komunikacije postale su predmet intenzivnog javnog interesovanja tek kada su se promijenili institucionalni i politički odnosi. (npr. imamo lice koje se potražuje Miloša Medenicu, koji sa telegram kanala svakodnevno plasira javnosti različite informacije, u odnosu na povezanost kriminogenih struktura sa strukturama vlasti). Zbog toga je opravdano postaviti pitanje da li je i u Srbiji postojao sličan obrazac. Da li su određeni materijali bili poznati institucijama, ali nijesu korišćeni? Da li su postojali selektivni kriterijumi za njihovu obradu? Da li su informacije postajale dostupne javnosti tek kada su pojedini politički akteri izgubili dio svoje moći ili kada su se promijenili odnosi unutar bezbjednosnog sistema? Ovdje treba biti posebno oprezan jer vremensko podudaranje političkih promjena i objavljivanja materijala nije dokaz namjernog prikrivanja. Ipak, ako se takav obrazac ponavlja, onda je to ozbiljan razlog za nezavisnu kontrolu postupanja institucija. Najveći problem nastaje onda kada se pravda ne aktivira u trenutku kada se pojave indicije o krivičnom djelu, već onda kada se promijene političke okolnosti. Zbog toga, takav sistem ne proizvodi vladavinu prava, već pravdu koja zavisi od odnosa političkih snaga”, ukazuje advokat.

“Curenje” materijala:

Advokat Lješković pojašnjava da izvori SKY materijala mogu biti različiti i ne bi bilo odgovorno bez dokaza pripisivati konkretno curenje informacija određenoj službi ili političkom centru.

“Prije svega, materijal može poticati iz međunarodnih istražnih postupaka, policijskih i tužilačkih arhiva, sudskih spisa ili od osoba koje imaju zakonit ili nezakonit pristup dokumentaciji. Moguće je i da informacije dolaze od učesnika postupaka, njihovih branilaca ili drugih osoba koje su na različite načine upoznate sa sadržajem komunikacija. Ne treba zanemariti ni mogućnost da određene političke i interesne strukture raspolažu ovim materijalima i koriste ih za ostvarivanje sopstvenih ciljeva preko svojih glasila novina i portala”, navodi on.

Dodaje da je posebno  zanimljiv obrazac po kojem određeni SKY materijali postaju javni tek nakon promjene političkih okolnosti.

“To se moglo primijetiti i u Crnoj Gori nakon 2020. godine, kada su informacije o vezama kriminalnih struktura i pojedinaca iz institucija postale mnogo dostupnije javnosti. Takva pojava može imati više objašnjenja. Promjena vlasti može dovesti do promjene rukovodstva bezbjednosnih službi, drugačijeg pristupa dokumentaciji, intenzivnije međunarodne saradnje ili otvaranja predmeta koji ranije nijesu bili prioritet. Ali ne treba isključiti ni mogućnost da su određeni materijali ranije zadržavani ili korišćeni u političke svrhe. Zato je važno razlikovati autentičnost dokumenta od motiva njegovog objavljivanja. Čak i autentičan materijal može biti plasiran u politički motivisanom trenutku. S druge strane, politički motivisano objavljivanje ne znači automatski da je sadržaj materijala netačan. U ovom slučaju važnije od pitanja ko je materijal dostavio medijima jeste pitanje ko je sve njime raspolagao, zašto eventualno nije postupao i da li je postojala institucionalna ili politička selektivnost. Ukoliko SKY komunikacije postaju javne tek kada određena vlast oslabi ili izgubi kontrolu nad institucijama, onda se nameće ozbiljan zaključak da problem možda nije samo u organizovanom kriminalu, već i u načinu funkcionisanja državnog sistema”, pojašnjava Lješković.

Dan