IZBORI SE SELE U 2023. GODINU? Kad poginu Ustav i zakoni, sve je moguće

Da li će odluka Ustavnog suda kojom se poništavaju izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, odnosno odluka o objedinjenom održavanju lokalnih izbora u 14 opština 23. oktobra, sada biti “razlog” da se izbori ponovo  odlože, kako se već mjesecima spekuliše, za proljeće naredne godine?

Ovo je ključno pitanje posljedica odluke Ustavnog suda koja je došla sa značajnim zakašnjenjem, precizirajući sa najrelevantnije adrese onoga na šta su brojni pravnici kontinuirano ukazivali – da je odlaganje izbora bilo nezakonito i neustavno.

Ustavni sud, međutim, nije kazao “šta ćemo sad”?

Na ovu odluku nadovezala se i odluka skupštinskog Ustavnog odbora da nijednom kandidatu za sudiju Ustavnog ne da podršku, pa je gotovo izvjesno da, nakon što sudija ovog suda Miodrag Miko Iličković 13 septembra po sili zakona ode u penziju,  Ustavni sud makar izvjesno vrijeme neće imati kvorum.

Iz SDP-a su za ovo optužili URU, koja, kako naglašavaju, nije glasala niti za jednog od 18 predloženih kandidata.

“Mi smatramo da je glavni krivac partija premijera Abazovića, koja juče nije glasala ni za jednog od 18 predloženih kandidata. Dakle, partija Abazovića i sam Abazović, koji je dobio podršku da deblokira evropski put, on je, očigledno, i preko ovog glasanja, uradio sve da se ne sprovede deblokada pravosuđa i da se zaustavi na još jednoj tački evropski put Crne Gore”, poručio je Ivan Vujović iz SDP-a.

Ukoliko Ustavni sud u septembru bude blokiran, to može biti apsolutno dobar razlog da se izbori ne održe dok on ne profunkcioniše.

Gdje zakona nema, sve je moguće

Veoma je teško bilo kome odgovoriti na pitanje šta će se sada dešavati, jer u situaciji kada najviše državne institucije postupaju protivno Ustavu i zakonima – sve je moguće.

Da li je nakon odluke Ustavnog suda neophodna neka “reakcija” poput otkazivanja neustavno zakazanih izbora?

Sada je lopta u dvorištu predsjednika Mila Đukanovića koji je, podsjetimo, jednom vratio Skupštini sporni zakon, a kada ga je parlamentarna većina po drugi put izglasala, on ga je potpisao. Đukanović sada ima i ustavnu obavezu da poništi izbore zakazane za 23. oktobar a potom i zakaže nove.

Sada je takođe pitanje da li, na osnovu odluke Ustavnog suda, treba poništiti i odluke o produženju mandata za nekoliko lokalnih samouprava i mandata za gradonačelnike odnosno predsjednike opština.

Pitanje je takođe, da li će, ukoliko se to ne učini bilo koja pravna posljedica proizišla iz neustavnih odluka, biti nelegitimna i podložna preispitivanju i rušenju.

Odluku Ustavnog suda pozdravili su iz opozicionih partija, izuzev DPS-a koji podržava Vladu i koji je i glasao za sporni zakon.

Nakon odluke Ustavnog suda iz URE ne osjećaju krivicu i kažu da je njihova želja bila objedinjavanje izbora, kako se ne bi održavali svake nedjelje tokom dva mjeseca.

“Smatramo da je možda bilo prostora, kad je Ustavni sud već zakon proglasio neustavnim, da bude određeniji, da donese da li ostaju u pravnom sistemu da egzistiraju one odluke koje su nastale po osnovu tog zakona ili se one ukidaju”, kazao je funkcioner GP URA Zoran Mikić.

V.M.