Izvoz robe potonuo 31,5 odsto, uvoz i tranzit rastu

U crnogorskim lukama u prvom polugodištu pretovareno je 1,13 miliona tona robe, 7,8 odsto manje nego godinu ranije. Iza ukupnog pada krije se znatno ozbiljnija promjena: izvozna roba pala je za gotovo trećinu, dok su uvoz i tranzit povećani 19,2 odsto.

Promet robe u crnogorskim lukama u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 1.127.460 tona, što je za 95.475 tona manje nego u istom periodu prošle godine.

Međutim, pad ukupnog prometa od 7,8 odsto samo je dio priče. Podaci iz najnovijeg Mjesečnog statističkog pregleda Monstata pokazuju da se struktura lučkog prometa ubrzano mijenja – izvozna roba snažno opada, dok raste teret koji ulazi u zemlju ili prolazi kroz Crnu Goru.

Količina robe evidentirane kao izvoz smanjena je sa 652.519 na 447.295 tona, odnosno čak 31,5 odsto. Za samo godinu crnogorske luke izgubile su više od 205.000 tona izvoznog tereta.

Istovremeno je zbirna kategorija uvoza i tranzita povećana sa 570.416 na 680.165 tona, što predstavlja rast od 19,2 odsto.

Izvoz sa većinskog udjela pao ispod 40 odsto

Promjena je još uočljivija kada se pogleda učešće pojedinih tokova u ukupnom prometu.

Izvozna roba je u prvom polugodištu prošle godine činila 53,4 odsto ukupnog prometa u crnogorskim lukama. Ove godine njen udio pao je na svega 39,7 odsto.

Nasuprot tome, uvoz i tranzit povećali su zajednički udio sa 46,6 na 60,3 odsto.

Prošle godine je na svakih 100 tona izvozne robe kroz luke prolazilo oko 87 tona uvoznog i tranzitnog tereta. Ove godine odnos je potpuno preokrenut – na 100 tona izvoza dolaze čak 152 tone uvoza i tranzita.

Crnogorske luke su tako iz prošlogodišnjeg „viška“ izvoznog tereta od oko 82.000 tona prešle u situaciju u kojoj uvoz i tranzit premašuju izvoz za gotovo 233.000 tona.

Izvozni pad zabilježen u oba kvartala

Negativan trend kod izvoza nije rezultat samo jednog slabog kvartala.

U prva tri mjeseca ove godine kroz crnogorske luke prošle su 234.623 tone izvozne robe, 31,9 odsto manje nego u prvom kvartalu 2025.

U drugom kvartalu izvoz je iznosio 212.672 tone i bio je 31 odsto manji nego u istom periodu prošle godine. U odnosu na prvi ovogodišnji kvartal količina izvozne robe dodatno je smanjena 9,4 odsto.

Ukupan lučki promet u prvom kvartalu pao je 10,3 odsto, sa 553.108 na 496.373 tone. U drugom kvartalu pad je ublažen na 5,8 odsto, sa 669.827 na 631.087 tona.

Poboljšanje ukupnog rezultata nije, međutim, došlo od oporavka izvoza, već od snažnog povećanja uvoza i tranzita.

Njihov zajednički obim porastao je 25,5 odsto u prvom i 15,6 odsto u drugom kvartalu. Samo između prva dva ovogodišnja kvartala količina uvoznog i tranzitnog tereta povećana je gotovo 60 odsto – sa 261.750 na 418.415 tona.

Promjena je počela još prošle godine

Slabljenje izvozne komponente lučkog prometa nije novi fenomen.

Tokom cijele 2024. kroz crnogorske luke prošlo je 1,41 milion tona izvozne robe. U 2025. taj obim smanjen je na 1,13 miliona tona, odnosno gotovo 20 odsto.

U istom periodu uvoz i tranzit porasli su sa 1,05 miliona na 1,37 miliona tona – više od 30 odsto.

Zahvaljujući tom rastu, ukupan lučki promet prošle godine ipak je povećan 1,6 odsto i dostigao 2,5 miliona tona. Podaci za prvo polugodište 2026. pokazuju da uvoz i tranzit više nijesu bili dovoljni da nadoknade nastavak snažnog pada izvoza.

Crnogorske luke zbog toga sve više postaju ulazna i tranzitna, a sve manje izvozna tačka za robu proizvedenu ili prerađenu u zemlji.

Signal slabosti izvozne baze

Lučki promet ne zavisi isključivo od domaće privrede, jer obuhvata i robu iz drugih država koja preko Crne Gore nastavlja put ka trećim tržištima. Ipak, pad izvoznog tereta od gotovo trećine predstavlja upozoravajući signal za crnogorsku proizvodnju, robni izvoz i korišćenje Luke Bar kao izlazne tačke za regionalne kompanije.

Snažniji uvoz može biti posljedica veće domaće potrošnje, investicija i nabavke opreme i materijala. Rast tranzita, sa druge strane, može ukazivati na bolje korišćenje geografskog položaja Crne Gore i saobraćajnih veza sa zaleđem.

Problem je što Monstat u ovoj tabeli uvoz i tranzit prikazuje zajedno. Zbog toga nije moguće utvrditi koliko od rasta od 109.749 tona predstavlja robu namijenjenu crnogorskom tržištu, a koliko teret koji samo prolazi kroz domaće luke.

Podaci takođe nijesu razvrstani prema pojedinačnim lukama i vrstama robe, pa se iz biltena ne može zaključiti da li su pad izvoza najviše izazvali metali, rude, industrijski proizvodi, poljoprivredna roba, kontejnerski ili neki drugi teret.

Tonaža nije isto što i vrijednost izvoza

Važno je naglasiti da se podaci odnose na fizičku količinu robe, izraženu u tonama, a ne na njenu novčanu vrijednost.

Pad izvoznog tereta od 31,5 odsto zato ne znači nužno da je za isti procenat smanjena vrijednost ukupnog crnogorskog robnog izvoza. Jedna tona proizvoda veće vrijednosti, poput farmaceutskih ili tehnoloških proizvoda, ima potpuno drugačiji ekonomski značaj od tone rude, drveta ili drugog rasutog tereta.

Ipak, za poslovanje luka, željeznice, špeditera, skladišta i drumskih prevoznika upravo je količina tereta jedan od ključnih pokazatelja aktivnosti.

Zbog toga pad ukupnog prometa, a posebno gubitak više od 205.000 tona izvozne robe, predstavlja važan signal za cijeli logistički lanac. Za potpun odgovor na pitanje šta je izazvalo takav pad biće potrebno uporediti podatke Luke Bar, Port of Adria, željezničkih prevoznika i najvećih izvoznika.

Podatke o dolasku i odlasku brodova Monstatu dostavljaju lučke kapetanije i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Rezultati za drugi kvartal su preliminarni.

Investitor