Jakov Milatović za BBC: ‘Znamo ko smo, znamo gdje idemo, Evropa je naša stanica’

O 21. maju 2006, gde je Crna Gora danas i gdje će tek biti, kao i odnosima sa Srbijom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pričao je za BBC na srpskom povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore.

Kada je Crna Gora referendumom 21. maja 2006. obnovila nezavisnost, njen aktuelni predsjednik Jakov Milatović bio je student prve godine Ekonomskog fakulteta.

Dane uoči glasanja dobro pamti.

Naziva ih „dinamičnim periodom života“ i za njega i za zemlju.

„Taj 21. maj je bio između dvije operacije koje sam imao, građani to možda ne znaju, o ovome nisam ranije govorio javno“, kaže Milatović u intervjuu za BBC na srpskom.

„Čini mi se da je bio 15. maj kad sam imao prvu operaciju, koja nije bila uspješno izvedena, potom sam izašao iz bolnice, oporavljao se kod kuće, izašao na glasanje, a onda ubrzo 25. maja imao ponovljenu operaciju.“

Na pitanje „želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom“, zaokružio je – da, kaže.

„Smatrao sam da građani Crne Gore treba da uzmu sudbinu u svoje ruke“, navodi 39-godišnji Milatović, nekadašnji zvaničnik Evrope sad, pokreta koji je odigrao veliku ulogu u smjeni Demokratske partije socijalista (DPS) i višedecenijskog lidera Mila Đukanovića.

„Naravno, neki od najbližih ljudi, članovi moje porodice, prijatelji, kumovi, glasali su drugačije, ali ni tada, ni danas nisam smatrao da su glasali protiv Crne Gore.

„Bez obzira kako je ko glasao, glasao je kako je najbolje mislio za Crnu Goru i njenu budućnost“, kaže Milatović.

Ispostavilo se da je odluka o nezavisnosti bila ispravna, dodaje.

Šta dalje čeka kandidatkinju za članstvo u Evropskoj uniji i članicu NATO-a, kao i o odnosima sa susjednom Srbijom, pričao je za BBC uoči obeležavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore.

Crna Gora danas

Na pitanje gdje je Crna Gora danas, Milatović nekoliko puta ponavlja – na kraju puta ka EU, što naziva „najvažnijim prioritetom“ i „istorijskom šansom“.

Taj put je bio prilično dug.

Status kandidata Crna Gora je dobila 2010. godine, pregovore otpočela 2012, ali se oni posljednjih godina odvijaju brzom trakom.

Toliko brzom da je Brisel dao zeleno svijetlo za formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.

„Vjerujem da ćemo 2028. ili 2029. godine postati članica EU“, kaže Milatović.

„To ne bi bilo moguće da se 2020. u Crnoj Gori nisu desile važne demokratske promene, koje su otvorile vrata bržoj demokratizaciji i izgradnji nezavisnih institucija.“

DPS je te 2020. prvi put poslije gotovo tri decenije ostao bez vlasti, da bi potom Milatović na predsjedničkim izborima 2023. pobijedio Đukanovića.

„Odmah nakon obnove crnogorske nezavisnosti propuštena je istorijska šansa da se trenutak iskoristi, kako bismo izgradili nezavisne i profesionalne institucije.

„Umjesto toga, tadašnje rukovodstvo Crne Gore je institucije zarobilo, a fokus stavilo na privatno bogatstvo“, tvrdi Milatović.

‘Đukanović deo prošlosti’

Poslije smjene vlasti, uslijedio je niz hapšenja i sudskih postupaka protiv nekadašnjih visokih državnih zvaničnika.

Među najzvučnijim imenima su ljudi iz pravosuđa – Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda, kao i bivši tužioci Milivoje Katnić, Saša Čađenović i Lidija Mitrović.

Uhapšeni su i ljudi iz bezbjednosnog sistema, ali i dvojica bivših ministara iz redova DPS-a.

Međutim, za sada je samo postupak protiv Lidije Mitrović rezultirao pravosnažnom presudom.

Bivši premijer i predsjednik Milo Đukanović – čiji je rođeni brat Aco takođe nedavno uhapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja – govori o „revanšizmu“.

„Nakon promjene vlasti na Balkanu, a rekao bih u Crnoj Gori možda još i više, revanšizam je neizbježan“, rekao je Đukanović u intervjuu za BBC na srpskom.

„U Crnoj Gori je najjednostavnije targetirati čovjeka koji je personifikacija vlasti svih 30 godina – taj sam, a sada alternativno pokušavaju da kriminalizuju ljude iz mog okruženja, po sistemu što više, kako bi dokazali da je bilo sve kriminalno, jer očigledno nemaju dokaze da sam ja bio bio nosilac kriminalnih aktivnosti”.

Milatović je na tezu o navodnom revanšizmu odgovorio kratko.

„Gospodin Đukanović je u prethodnom periodu imao ulogu u političkom životu Crne Gore, izgubio je na izborima i ostavio bih ga tamo gdje mu je i mjesto, a to je politička prošlost, kada je u pitanju Crna Gora“, naveo je.

Umjesto toga, naglašava da će članstvo u EU predstavljati završetak puta ka nezavisnim institucijama, započet 21. maja 2006. godine.

„Crna Gora će biti članica Evropske unije, ali veoma je važno da to iskoristimo kao proces u kome ćemo zaista transformisati crnogorsko društvo u društvo vladavine prava, socijalne pravde, zaštite ljudskih prava i dobrog života.

„Jasno smo 2006. trasirali naš put i našu budućnost – znamo ko smo, znamo gdje idemo, Evropa je naša stanica.“

Odnos sa Srbijom
Govoreći o odnosima sa Srbijom, sa kojom na zvaničnom nivou često postoje političke razmirice, Milatović daje gotovo diplomatske odgovore.

Naglašava da dijve zemlje dijele „snažne porodične, kulturne i ekonomske veze“, da međusobni odnosi „idu uzlaznom putanjom“, dok Srbiju vidi kao „jedan od najvažnijih partnera Crne Gore“.

I opet pominje Evropsku uniju.

„Naša politika prema Srbiji je jasna – vidimo je kao zemlju sa kojom želimo da imamo najbolje moguće odnose i ukoliko Crna Gora kroz evropski put može dodatno da pomogne i ostatku Zapadnog Balkana, srećni smo zbog toga“, kaže Milatović.

Slične rečenice mogle su se sa obije strane čuti i 2023. godine, tokom prve zvanične posjete Milatovića Beogradu, kada se sreo sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Međutim, opuštenu atmosferu uz večeru i muziku u vili u Beogradu brzo su zamijenila tamnija odijela, daleko ozbiljniji izrazi lica i poruke obojice predsjednika.

Iako zadovoljni što je crnogorski predsjednik poslije mnogo godina došao u zvaničnu posjetu Beogradu, obojica su priznala da ima i otvorenih pitanja, kamenčića, pa i nešto većeg kamenja koji žuljaju odnose dvije države.

Sa jedne strane to je Kosovo, čiju je nezavisnost Crna Gora priznala 2008. godine kada i neke od najmoćnijih zemalja svijeta, uprkos protivljenju Srbije.

A sa druge je Svetozar Marović, posljednji predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore – i dugogodišnji saradnik Đukanovića – koji u Beogradu izbjegava zatvorsku kaznu izrečenu u rodnoj zemlji.

Marović je 2015. uhapšen u Crnoj Gori pod sumnjom za korupciju i šverc, ali je po izlasku iz pritvora utočište našao u glavnom gradu Srbije, gdje je i danas.

U međuvremenu je u Crnoj Gori osuđen, ali ga zvanični Beograd nikada nije izručio, uprkos zahtjevima Podgorice i sporazumu dvije zemlje o ekstradiciji.

„Moje mišljenje je da svako ko je krivično kažnjen, među kojima i Marović, treba da odsluži kaznu”, diplomatski je Milatović 2023. odgovorio na novinarsko pitanje.

„Dobio sam uvjerenje da će se Srbija odgovorno ponijeti povodom ovog pitanja”.

Međutim, u posljednje tri godine pomaka nije bilo.

BBC na srpskom