Konjević: Vlada nije sposobna da vodi zemlju

Vlada nije sposobna da vodi zemlju naprijed. Ona svojim radom nije zavrijedila podršku javnosti, ali ni većine iz vlasti i opozicije, ocijenio je u intervjuu Pobjedi Raško Konjević, predsjednik SDP-a i poslanik.

Predstavnici koalicija koje čine većinu počeli su dogovaranje o prevazilaženju političke krize. DF ne želi razgovor sa premijerom, niti Vladu na čijem čelu će biti Krivokapić. Demokrate, opet, smatraju drugačije. Sa druge strane, na sastanak koji je zakazao Krivokapić niko od većine nije se pojavio. Kako komentarišete čitavu tu situaciju i kako Vi vidite put koji bi vodio deblokadi parlamenta i Vlade? Jesu li to izbori?

KONJEVIĆ: Imamo potpunu apsurdnu situaciju da aktuelnu Vladu od 81-og podržava samo 14 poslanika, a da premijeru ta činjenica očigledno ne znači ništa. Svaki iole odgovoran premijer iskoristio bi svoje ovlašćenje iz člana 106 Ustava i postavio pitanje povjerenja svojoj Vladi. Vlada nema legitimitet, to je svakome jasno, a još manje kapacitet i snagu da vodi zemlju, sprovodi reforme i rješava brojne probleme u svim sferama društva. Kada se članovi Vlade razrješavaju većinom koju čini opozicija i četiri poslanika vlasti, kada samo 14 od 41 poslanika većine podržava Vladu, onda je jedino logično pitanje: u čije ime je g-din Krivokapić premijer? Teško da ovu situaciju imate bilo gdje u parlamentarnim demokratijama. Sve je to samo jasan dokaz debakla ove Vlade i modela političkih promjena koje su se desile 30. avgusta.

Kada Vlada nema većinu, premijer pokreće pitanje povjerenja, nakon toga se izabere nova Vlada ili se ide na izbore – sve ostalo je mrcvarenje čitave javnosti. Mada za naše eksperte, bar za sada, izgleda ne važe pravila demokratskog svijeta. Ovakvo stanje samo šteti i stvara ogromne probleme. Vlada, a sada i Skupština su u svojevrsnoj blokadi.

SDP je uputila inicijativu predsjednicima svih parlamentarnih partija za dijalog. Jeste li dobili odgovor? Očekujete li da će prihvatiti vaš poziv u situaciji u kojoj koalicije većine ni između sebe ne mogu postići saglasnost?

KONJEVIĆ: SDP je Pozivom na evropski konsenzus kroz politički dijalog želio da skrene pažnju prije svega na vrijednosni aspekt politike. Da se politika vodi na bazi nekih principa, stavova, programa, vrijednosti koje zastupate. Da politika nije biti protiv nekoga, već biti za nešto, imati cilj, za njega tražiti partnere i pokušati da svoju viziju sprovedete u djelo. Nažalost, u Crnoj Gori danas imate na sceni razne eksperimente, borbu svih protiv svih i jednu apsurdnu, da ne kažem šizofrenu situaciju u parlamentarnoj većini.

Krajnji je trenutak da se ovakvo stanje počne rješavati političkim dijalogom čiji je cilj uspostavljanje evropskog konsenzusa, koji suštinski znači dogovor oko temeljnih vrijednosnih političkih načela i pravaca daljeg demokratskog razvoja Crne Gore.

Uvjereni smo da takva, evropska vrijednosna većina u parlamentu postoji, budući da je to potvrđeno i povodom skorašnjih parlamentarnih glasanja oko nekih fundamentalnih političkih principa koji se tiču pitanja suočavanja sa bliskom prošlošću i naših evropskih i međunarodnih obaveza.

Da li će pojedini akteri smoći snage da prihvate da radimo na jednom takvom dogovoru ili će i dalje voditi jalove međusobne ratove, ostaje da vidimo. Valjda će neke i trajuća tabloidna kampanja iz Beograda konačno utemeljiti u stavu da se okrenu Crnoj Gori i okanu političkih savezništava sa onima koji priželjkuju da se Crnom Gorom upravlja iz Beograda što bi u konačnom značio njen nestanak ili utapanje u razne „srpske svetove“.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić najavio je da će naredne sedmice pokrenuti dijalog o ključnim pitanjima za koje je potrebna dvotrećinska podrška, poput izbora VDT i izbornog zakonodavstva. Hoće li SDP prihvatiti taj poziv? Može li ta inicijativa da uspije, ako DPS bojkotuje parlament iz razloga što parlamentarna većina nije prihvatila njihov prijedlog da se razgovara o izboru čelnih ljudi pravosuđa?

KONJEVIĆ: Crna Gora mora da nađe stabilnu evropsku većinu koja će ubrzati reforme i uvesti zemlju u EU. Sve ostalo je kretanje unazad. Mora se preuzeti odgovornost za ozbiljne i mudre odluke. SDP na taj dijalog poziva već skoro godinu. Dva puta smo pozivali rukovodstvo Skupštine da probleme rješavamo dijalogom. Nažalost, nije bilo reakcije, a problemi su samo narastali. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme, a u međuvremenu su se nepotrebno stvorile još veće tenzije. Umjesto da smo odmah, sa početkom novog skupštinskog saziva, ušli u ovaj dijalog i tako i tim činom doprinijeli izgradnji povjerenja, vlast je otišla, kao i u gotovo svemu, naopakim putem.

Jednostranim, mimo standarda i preporuka Venecijanske komisije usvajanjem tužilačkih zakona dodatno su podgrijane političke, a rekao bih i društvene podjele, i dodatno urušeno ionako krhko političko povjerenje. Razlog tome je neodgovorno ponašanje vlasti, odnosno postupanje po diktatu DF-a. Mi smo, da podsjetim, i prethodnu DPS vlast kritikovali iz istog razloga jer nije pokretala ozbiljan dijalog oko ovih pitanja. Kako god, SDP je za dijalog s tim što smatramo da on mora biti šireg opsega, dakle ne samo o pravosudnim imenovanjima već o svim pitanjima koje smo i naznačili u našem Pozivu za evropski konsenzus.

Kako ocjenjujete rad Vlade za prvih 200 dana?

KONJEVIĆ: Vlada nije sposobna da vodi zemlju naprijed. Ona svojim radom nije zavrijedila podršku javnosti, ali ni većine iz vlasti i opozicije. Osim u dijelu suzbijanja pandemije, nakon počet nog nesnalaženja, sada imamo rezultate, teško da ima oblasti u kojima javnost može da prepozna napredak. Usvojeno je nekoliko izmjena zakona o minimalnoj zaradi, staračkim naknadama i besplatnim udžbenicima što je za pohvalu i SDP se za to zalagao.

Vlada prosto nema autoritet. Budžet je neprimjereno kasnio. Ogromni problemi su prouzrokovani. Policija je ostala bez automobila kao osnovnog sredstva za rad, poljoprivrednici najavljuju štrajk jer je ministar poljoprivrede nesposoban da rješava probleme, advokati su štrajkom blokirali pravosudni sistem. EU integracije su blokirane, čak ni nova pregovaračka struktura nije izabrana već šest mjeseci.

Vlada je zatvorena, klub SDP nije dobio odgovor na dva važna pitanja od predsjednika Vlade od decembra prošle godine. MVP tvrdi da vodi istu spoljnu politiku kao prethodna Vlada, a istovremeno kaže da je ovo prva demokratska Vlada. Pa nije, valjda, da mu se „dopada“ politika „nedemokratskih vlada“.

Kao član Odbora za bezbjednost, kako gledate na imenovanje Vukšića za direktora ANB-a bez mišljenja Skupštine, ali i na tvrdnju Krivokapića da nije prekršio Zakon?

KONJEVIĆ: Saopštenje Vlade da nije prekršen Zakon o ANB prilikom imenovanja Vukšića još je jedan prilog u teatru apsurda zvanom Vlada Crne Gore. Vlada je zbog neslaganja u parlamentarnoj većini pribjegla najgoroj opciji – kršenju zakona i poniženju parlamenta.

Jasna zakonska norma da je neophodno imati mišljenje Skupštine na prijedlog kandidata za direktora ANB, uz činjenicu da toga mišljenja nije bilo, po Vladi nije kršenje Zakona, već valjda doprinos vladavini prava. Vlada smatra da može sama da izabere koje djelove Zakona mora poštovati, a koje ne.

Po Vladinoj nakaradnoj logici ugrožen je bio sistem, pa su morali prekršiti Zakon da bi sistem navodno funkcionisao. Po istoj logici, ne moraju se ni zakoni usvajati u Skupštini ili ako Vlada procjenjuje da oni neće biti usvojeni, može ih sama donijeti da bi, kako mudro zbore u Vladi, sistem mogao da funkcioniše. Ovo je samo slikoviti prikaz do kakvog apsurda i pravnog i političkog besmisla možemo doći ako bismo slijedili Vladina tumačenja pravnog poretka i sistema u cjelini.

Ovim presedanima Vlada šalje opasnu poruku kojom sugeriše da je ne obavezuju ni zakoni ni Ustav, te da je spremna da ruši pravni poredak kako bi zamaskirala apsurdnost pozicije u kojoj se nalazi trenutna vlast, zbog koje veliku cijenu plaćaju svi građani i politički sistem u cjelini.

SDP je, kako je i najavio, radi zaštite pravnog poretka podnio tužbu Upravnom sudu povodom ovog slučaja.

Kako komentarišete nikad jaču kampanju i političkog i crkvenog vrha Srbije protiv Crne Gore, koja ne jenjava od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici?

KONJEVIĆ: Sve što se dešava u posljednje vrijeme povodom Rezolucije o Srebrenici samo je kontinuitet miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore i želja da se iz Beograda upravlja procesima ovdje. Nije malu ulogu imao zvanični Beograd u instaliranju ove Vlade tako da ti krugovi vjerovatno smatraju da se određena vrsta servilnosti prema njima podrazumijeva. Na Crnu Goru se gleda kao na provinciju koja nema pravo da vodi sopstvenu politiku već mora da se uklapa u političke i regionalne interese Srbije. Ništa se tu u oficijelnoj politici Srbije nije promijenilo u ove tri decenije sem u jednom kratkom periodu nakon pada Miloševića.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić pozvao je Joanikija da posreduje u mirenju parlamentarne većine i premijera. Kako komentarišete to što zvaničnik druge države otvoreno poziva crkvu da uređuje odnose premijera i većine?

KONJEVIĆ: Poziv da crkva i Joanikije mire vlast naslanja se na činjenicu da je ta vlast i stvorena u Manastiru i pod direktnom kontrolom vrha ovdašnje SPC. Paradoskalno, ali Dačić je tu dosljedan kada kaže, parafraziram, šta vam smeta sada učešće crkve kada vam nije smetalo kada se vlast formirala. Uglavnom, sve to je otužna slika stvarnosti u koju smo dovedeni političkim promjenama koje su dominantno uvezene spolja, a kojima se, umjesto da se mijenja mnogo toga lošeg od prethodne vlasti, izgleda samo želi promijeniti ono dobro što je stvoreno u prethodnom periodu.

Za razliku od DPS-a, ostale opozicione parlamentarne partije aktivno učestvuju u radu Skupštine. Međutim, je li potrebno da opozicija još oštrije reaguje, da pruži jači otpor onome što se dešava u Crnoj Gori danas?

KONJEVIĆ: SDP smatra da je parlament mjesto gdje se moramo boriti za svoje stavove i gdje treba javnosti da ukazujemo na probleme i nudimo rješenja. SDP je to radio i prije, tako smo se ponašali i kada smo bili vlast. Naši stavovi oko državotvornih, integracionih, ekonomsko-socijalnih pitanja i uopšte vrijednosnog odnosa prema ključnim temama su javnosti poznati. Na svakom mjestu ćemo se za te stavove boriti.

Vjerujem da je aktivnost SDP nakon izbora 30. avgusta bila takva da smo bili više nego jasni i glasni u odbrani civilizovane, evropske, sekularne, multietničke i građanske Crne Gore. SDP je jedna od vertikala takve Crne Gore već tri decenije. Naša politika je u tim strateškim pravcima, na sreću, prevladala na onim važnim političkim i istorijskim raskrsnicama i vododjelnicama. Ipak, kao što vidimo, nijedno vrijeme nije bez izazova, a danas nam se ponovo nameću i oni stari retrogradni obrasci iz 90-ih godina. Zato moramo biti svi zajedno svjesni potrebe da na svakom mjestu nepokolebljivo branimo ono kapitalno što smo ostvarili na dobro građana i budućih generacija.

Kao slon u staklarskoj radnji

Premijer Krivokapić kazao je nedavno da je u parlamentu prisutan nemoral i političko licemjerje. Na premijerskom satu rekao je da je „lako biti u poslaničkim klupama“. Nedavno nije došao na sjednicu Odbora za bezbjednost na koju je bio pozvan. Kako gledate na ponašanje premijera u parlamentu i njegov odnos prema zakonodavnom domu?

KONJEVIĆ: Obično se na moral i poštenje pozivaju oni sa deficitom istog. Premijer Krivokapić je izvrijeđao instituciju i one koji su ga izabrali. On se ponaša, da se metaforički izrazim, kao slon u staklarskoj radnji. Nije čak ni problem što čovjek nema političkog iskustva, ali očigledno da je malo toga naučio za ovih skoro godi nu u politici. a valjda svi ne podržavaju, tj. njega i njegove eksperte, i mnogo toga drugog upućuju da je premijer prilično zalutao u političke vode. Sugerišem malo više političke i demokratske kondicije i poštovanja parlamenta, kao i elementarnog poznavanja političkog sistema.

Zahtjevi za agremane bez saglasnosti kompromitacija države

Pozvali ste i Vladu i predsjednika države da dijalogom riješe pitanje vezano za imenovanje ambasadora. Čini se da su obje strane nikad dalje od dogovora. Koliko Crnoj Gori šteti ovakva situacija i je li uopšte moguće naći rješenje?

KONJEVIĆ: Međunarodni ugled Crne Gore je već pretrpio štetu zbog nedopustivog zaobilaženja uobičajene procedure prilikom imenovanja ambasadora. Ne želim da ulazim u konkretna rješenja, ali ustavna procedura je jasna i mora se poštovati. Vlada predlaže, a predsjednik postavlja i opoziva ambasadore. Do rješenja se mora doći dijalogom, budući da imamo kohabitaciju i jasne nadležnosti i predsjednika države i Vlade u ovom segmentu. Svaki potez mimo dijaloga je pogrešan. Vlada zahtjevom za agremane za osobe za koje nije postignuta saglasnost pravi kompromitaciju države i njene vanjske politike. Vlada vodi spoljnu politiku, ali se ona mora usaglašavati i sa predsjednikom i sa Skupštinom. Izjava MVP da Vlada vodi istu politiku kao i prethodna Vlada do 30. avgusta je slojevita po više osnova. Da budem ciničan, pokazuje stanje Vlade i parlamentarne većine na jedan slikovit način.