Mandić: Ne suprotstavljam se izjavama mitropolita Joanikija i Metodija o Đurišiću i Mihailoviću

“Crna Gora je zemlja slobode i u Crnoj Gori mogu da misle ono što žele da misle, da o prošlosti imaju mišljenje kako oni žele i kako je oni doživljavaju. Ja ne želim da suprotstavljam svoje mišljenje ni mitropolitu Joanikiji, ni mitropolitu Metodiju. Ja se zalažem za to da svi poštuju svoje pretke, da čuvaju uspomene na svoje pretke”, rekao je on.

Kazao je da bi “pošto nema živih ni jednih ni drugih, i onih koji su bili na Zidanom mostu, a odavno onih već ubijeni koji su tamo ostali”, prvo bilo “da se mi okrenemo u budućnosti i pomirenju”.

Naveo je da se on zalaže za politiku pomirenja u Crnoj Gori, te da je to ono što je njemu “najvažnije”.

“… I što bih želio da bude neka kruna moje političke karijere, uzimajući u obzir da imam 60 godina, da budem čovjek dijalog i pomirenja. Neću se suprotstaviti, imam svoj vlastiti stav, koji je već poznat”, rekao je Mandić.

Na pitanje novinara “Vijesti” da li to znači da je saglasan sa izjavama Joanikija i Metodija, Mandić je ponovio da se “neće suprotstavljati”.

Mitrpolit crnogorsko-primorski Joanikije je 3. maja, služio liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče polju, u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), gdje je kazao da se junaštvo četničkog vojvode Pavla Đurišića u bici u tom mjestu “može porediti s junaštvom Pavla Orlovića”, te da je, “napadnut od udruženih neprijateljskih snaga”, tu “doživio privremeni poraz”.

Arhiepiskop i mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, je 7. juna, nakon služenja liturgije u manastiru Podmalinsko u blizini Šavnika, kazao da “od kraja Drugog svjetskog rata caruje titoističko-ustaška koalicija koja pravi genocid nad srpskim narodom”, te da su četničke vođe Dragoljub Mihailović i Pavle Đurišić bili “prvi gerilci koji su ustali protiv fašista u Evropi”, ali da su “istine o njima kasnije prikrivene lažima”.

Šarec: Obilježje u Kamniškoj bistrici je isključivo pijetetski napravljeno
Na pitanje “Vijesti” kako gleda na Mandićevu posjetu obilježju na Kamniškoj bistrici, te šta misli, koja je bila svrha Mandićeve posjete – rehabilitovanje četničkog pokreta ili odavanje pijeteta žrtvama, Šarec nije precizno odgovorio na pitanje lista.

“Što se tiče obilježja u Kamniškoj Bistrici, ja sam tada bio predsjednik opštine i to je bilo napravljeno isključivo – bilo je pijetetski napravljeno. Tako da tada kada smo to postavljali nije se stavljala u vid nikakva politika, nikakav revizionizam. Ja sam tada i u svom govoru naglasio da – oni premda nisu bili na pravoj strani istorije – mi danas dajemo i pravimo neki pijetet. To je tada, prije deset godina, ko nas je vodio na tom putu. A drugo, to mogu da komentarišem što se tiče mene i mog mišljenja tada – i tu ću završiti”, rekao je Šarec.

Upitan “da li je u duhu evropskih vrijednosti što pojedini predstavnici vlasti veličaju pokrete koji su sarađivali sa fašistima”, te da li će EU to tolerisati, Šarec je odgovorio da “kao čovjek koji dolazi iz narodnooslobodilačkog pokreta i iz zemlje koja je zabranila simbole nacizma” – jasno je kakav stav ima prema prošlosti.

“Tako da mislim da u budućnosti Crna Gora treba biti na evropskom putu kako je i do sada bila u svim značenjima te materije. Tako da se lično ne plašim za tu budućnost. Znate da na Balkanu je i prošlost uvijek neizvjesna, tako da oko prošlosti se na Balkanu uvijek puno pričalo. Prošlost nas je i stavljala u neke tenzije, tako da mislim da je danas ova konferencija koju smo podržali pokazala da Crna Gora i europarlamentarci čvrsto stojimo na stavu da Crna Gora ide putem Evropske unije”. dodao je.

Poručio je da “kad se ulazi u istoriju” – to može biti bolno za svakoga.

“Tako da sada ne bih preporučio da se previše bavimo istorijom nego više usmjerimo u budućnost”, naveo je Šarec.

Vijesti