Medojević: Ko je štitio Đukanovića u slučaju „Telekom“?
Bivši poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nebojša Medojević poručio je da aktuelna saslušanja u predmetu privatizacije Crnogorskog Telekoma iz 2005. godine otvaraju pitanje odgovornosti institucija koje su godinama odbacivale prijave i izbjegavale ozbiljno ispitivanje navoda o mogućim zloupotrebama tokom privatizacije.
„Još 2005. godine, kao izvršni direktor Grupe za promjene, podnio sam inicijativu, odnosno krivičnu prijavu tadašnjem Vrhovnom državnom tužilaštvu. U njoj sam jasno ukazao na krivičnu odgovornost Mila Đukanovića. Tokom tenderskog postupka, nakon što su ponude već bile dostavljene, Vlada je pod njegovim rukovodstvom promijenila uslove i omogućila Mađar Telekomu da kupi dodatne akcije manjinskih akcionara uz državnu kontribuciju od 0,3 eura po akciji“, naveo je Medojević.
Kako objašnjava, na taj način Mađar Telekom je stekao supervećinu od oko 73 odsto u skupštini društva, iako se prvobitni tender odnosio na državni paket od približno 51 odsto akcija. Medojević ističe da su iste akcije prodavane po različitim cijenama: država je dobila oko 4,7 eura po akciji, dok su manjinski akcionari, uz državnu subvenciju, efektivno dobili znatno manje.
„Tenderska komisija je i sama uočila da se radi o materijalnim izmjenama koje su stvarale potpuno novi ugovorni odnos, nepovoljan za prodavca. Međutim, tadašnje Vrhovno državno tužilaštvo, na čijem je čelu bila Vesna Medenica, odbacilo je moju prijavu. Umjesto ozbiljnog ispitivanja navoda, dobili smo standardni odgovor da nema dovoljno elemenata“, istakao je Medojević.
On podsjeća da su američke institucije, Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) i Ministarstvo pravde SAD (DOJ), u postupcima protiv Mađar Telekoma kasnije opisale, kako tvrdi, suštinski istu šemu. Prema njegovim riječima, korišćeni su lažni konsultantski ugovori preko kojih su isplaćivani milioni eura kako bi se obezbijedili povoljni uslovi privatizacije, uključujući olakšavanje otkupa manjinskih akcija i sticanje kontrole nad kompanijom.
„Kompanije su se nagodile i platile američkom budžetu 96 miliona dolara kazni. Ono na šta sam ukazivao 2005. godine američki tužioci su formalno dokumentovali godinama kasnije“, poručio je Medojević.
Medojević tvrdi da je Milo Đukanović, koristeći tadašnji politički i institucionalni uticaj, uspio da obezbijedi lojalnost ključnih ljudi u tužilaštvu, kako bi predmet „Telekom“ bio sistematski zataškavan. U tom kontekstu, kako navodi, ukazivao je na ulogu tadašnjih čelnika tužilaštva, uključujući šefa Specijalnog državnog tužilaštva Sukovića i glavnog specijalnog tužioca Novovića.
„Te tvrdnje nijesu bile proizvoljne. Proizašle su iz godina posmatranja kako se predmet ‘Telekom’ odugovlači, odlaže i odbacuje uz obrazloženje da je nastupila zastarjelost, dok se izbjegavao svaki ozbiljan istražni korak, čak i nakon što je dokumentacija iz SAD stigla u Crnu Goru“, tvrdi Medojević.
Kako ističe, činjenica da je Viši sud utvrdio da za krivično djelo primanja mita nije nastupila apsolutna zastarjelost i da se sada saslušavaju akteri privatizacije otvara pitanje zbog čega je bilo potrebno dvadeset godina da se pokrene postupak o kojem je, kako navodi, govorio još 2005. godine, a čije su pojedine elemente američke institucije dokumentovale 2011. godine.
„Zašto je trebalo dvadeset godina da se u Crnoj Gori počne ono što sam prijavio 2005. godine i što su američke institucije potvrdile 2011? I zašto je prijava koja je ukazivala na ključne elemente američkih nalaza – promjenu uslova nakon dostavljanja ponuda i omogućavanje sticanja supervećine – odbačena bez ozbiljnog ispitivanja?“, upitao je Medojević.
On je zatražio da se postupak sprovede do kraja i da se iskoriste svi raspoloživi dokazi, uključujući i one koji se mogu pribaviti putem međunarodne pravne pomoći od Sjedinjenih Američkih Država. Prema njegovim riječima, neophodno je utvrditi da li su tokom privatizacije Telekoma počinjena krivična djela.
„Država koja ignoriše sopstvene prijave, a istovremeno prima dokumentaciju iz inostranstva koju godinama ne obrađuje, ne može tvrditi da ima funkcionalno pravosuđe“, poručio je Medojević.
Kako dodaje, nadležni organi ne smiju ponoviti greške iz prošlosti, već moraju zatražiti kompletnu dokumentaciju iz američkih istraga, utvrditi identitet primalaca spornih isplata i odluku donijeti na osnovu dokaza, a ne političkih interesa.
„Javnost ima pravo da zna da li je privatizacija Telekoma bila čista transakcija ili je dio novca završio tamo gdje ne treba, kao i da li su pojedinci u tužilaštvu svojim (ne)postupanjem omogućili da se sumnje godinama potiskuju“, zaključio je Medojević.
