Medojević: Mala i srednja preduzeća umjesto u Evropu idu u stečaj – euro stečaj

Bivši poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu, Nebojša Medojević, poručio je da bi, kako tvrdi, predloženi „euro model“ mogao posebno teško pogoditi mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori.

„Euro model nije reforma. Euro model je politički račun ispostavljen onima koji ne štampaju novac za plate, već ga moraju zaraditi – malim i srednjim preduzećima. Država može da pokrije rupu zaduživanjem. Firma ne može. Firma ili plati, ili zatvori, ili ode u sivu zonu. To je cijela ekonomija ovog predloga, svedena na jednu rečenicu koju Vlada ne želi da izgovori“, tvrdi Medojević.

Kako objašnjava, mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori nijesu apstrakcija iz brifinga, već predstavljaju značajan dio privrede i zapošljavaju veliki broj ljudi. Prema njegovim riječima, riječ je o mikrofirmama sa nekoliko zaposlenih, trgovinama na sjeveru, ugostiteljskim objektima van sezone, servisima, prevoznicima i malim građevinskim ekipama.

„Njihova sposobnost da prežive ne mjeri se parolama o Evropi, nego likvidnošću – da li prvog u mjesecu mogu da isplate platu, porez, dobavljača i ratu kredita, a da se ne uruše. Euro model tu sposobnost slabi tamo gdje je već najslabija“, istakao je Medojević.

On smatra da povećanje minimalne zarade na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, iako može zvučati kao značajan iskorak u životnom standardu, za mala preduzeća predstavlja dodatno opterećenje.

„Minimalac od hiljadu, hiljadu dvjesta pedeset i hiljadu četiristo eura zvuči kao civilizacijski iskorak dok se izgovara pred kamerama. U računovodstvima malih firmi zvuči drugačije. Skok neto zarade sa šest stotina na hiljadu ili hiljadu dvjesta pedeset eura nije pokriven ukidanjem doprinosa. Razliku ne plaća premijer. Razliku plaća poslodavac iz marže koja u velikom dijelu privrede jedva postoji. Kad marža nestane, nestaju i radna mjesta. Onda niko više ne priča o Evropi. Priča se o stečajevima“, poručio je Medojević.

Medojević navodi da bi, prema njegovoj procjeni, novi model mogao ugroziti veliki broj radnih mjesta u sektoru malih i srednjih preduzeća.

„Procjena je surova i dovoljno razumna da bude poštena. U MSP-u je izloženo na desetine hiljada radnih mjesta čije su današnje plate ispod novog praga. U prvoj godini materijalno je ugroženo, prosječno posmatrano, između deset i osamnaest hiljada formalnih poslova – otkazom, neproduženjem ugovora, skraćenjem radnog vremena, odlaskom u sivu zonu ili gašenjem firme. U pesimističnijem scenariju broj ide i preko dvadeset hiljada. To nije panika. To je matematika troškova rada u realnosti mikropreduzeća“, tvrdi Medojević.

Kako ističe, najveći teret ne bi podnijeli veliki sistemi, već upravo mala preduzeća koja, prema njegovoj ocjeni, imaju najmanje prostora za dodatne troškove.

„Najugroženiji nijesu veliki sistemi. Najugroženiji su oni koje ova vlast najradije zove preduzetnicima, dok im istovremeno nameće teret kojim finansira sopstvenu politiku plata i penzija i političku kampanju za izbore. Sjever će to osjetiti prvi. Sezona će to sakriti do oktobra. Zima će to pokazati“, kazao je Medojević.

Posebno je kritikovao, kako navodi, predstavljanje predloženog modela kao mjere koja je usmjerena na zaštitu zaposlenih. Medojević smatra da bi eventualno zatvaranje preduzeća moglo imati direktne posljedice po radnike.

„Posebno je licemjerno što se model prodaje kao briga o radniku. Radnik kome firma ode u stečaj nema hiljadu eura. Ima Zavod za zapošljavanje. Radnik kome se dio plate vrati „na ruke“ nema Evropu. Ima sivu zonu koju ista vlast navodno gasi. Inflacija će ostatak obećanja pojesti brže nego što se sastavi sljedeći slogan“, rekao je Medojević.

On naglašava da nije protiv povećanja životnog standarda i podizanja zarada, ali smatra da bi takve promjene morale biti postepene i praćene analizom njihovih posljedica po privredu.

„Nije sporno da Crna Gora ne može vječito živjeti od jeftinog rada. Nesporno je i to što treba dizati standard. Sporno je da se to radi preko noći, bez analize, bez faza, bez zaštite mikrofirmi, uz rupu u budžetu od stotina miliona i uz poruku da je svako ko pita za brojke neprijatelj napretka. Reforma koja ne može da izdrži pitanje „ko plaća i ko ostaje bez posla“ nije hrabrost. To je bijeg od odgovornosti“, poručio je Medojević.

Na kraju, Medojević je pozvao Vladu da objavi detaljnu analizu uticaja predloženih mjera na poslovanje preduzeća i zaposlenost.

„Pokret za promjene neće potpisati priču u kojoj se deficit države prepakuje u stečaj građanina. Ako Vlada misli ozbiljno, neka objavi studiju uticaja po veličini preduzeća, po regionu i po djelatnosti. Neka kaže koliko radnih mjesta gasi, koliko prebacuje na sivo tržište i koliko firmi gura u insolventnost. Dok to ne uradi, euro model ostaje ono što jeste: skup politički poklon pred izbornu godinu, plaćen likvidnošću onih koji državu hrane, a ne onih koji je zadužuju“, kazao je Medojević.

Kako zaključuje, posljedice po likvidnost preduzeća direktno se mogu odraziti i na zaposlenost.

„Kad nestane likvidnosti, nestaju i radna mjesta. To nije opozicioni stav. To je surovo pravilo računovodstva“, zaključio je Medojević.