Medojević: Spajić zbog izbora gura privredu i javne finansije u krizu likvidnosti, dužničku krizu, inflaciju i bankrot

Bivši poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nebojša Medojević poručio je da najava premijera Milojka Spajića o tzv. „Euro modelu“, koji bi trebalo da bude primijenjen od januara 2027. godine, predstavlja ozbiljan rizik za javne finansije i privredu Crne Gore.

Kako je istakao Medojević, novim modelom zakonski minimumi neto zarada trebalo bi da budu povećani na 1.000 eura za osnovno i niže obrazovanje, 1.250 eura za srednje i 1.400 eura za visoko obrazovanje, pri čemu bi se to odnosilo i na javni i na privatni sektor.

„Trenutni zakonski minimumi su 600 eura za zaposlene do V stepena stručne spreme i 800 eura za VI i više. Budžet za 2026. godinu predviđa 727 miliona eura za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca u javnom sektoru, dok su neto zarade oko 590,5 miliona eura“, naveo je Medojević na mreži X.

On je ukazao da tačan dodatni trošak nije objavljen u zvaničnoj analizi, ali da su novi iznosi minimalne zarade 67–75 odsto viši od sadašnjih minimuma. Kako objašnjava, u javnom sektoru, posebno u upravi, obrazovanju, zdravstvu i srodnim službama, veliki broj zaposlenih već prima iznose blizu ili ispod novih minimuma.

„Posebno je to izraženo u prosvjeti, gdje je prosječna neto zarada oko 950–960 eura. Podizanje nivoa minimalne zarade, uz pritisak da se sačuva relativni raspored koeficijenata, neminovno vuče cijelu skalu naviše“, tvrdi Medojević.

Prema njegovim riječima, dodatni godišnji teret na budžet mogao bi da bude između 180 i više od 250 miliona eura, uključujući doprinose i ostale pripadajuće obaveze na zarade, u zavisnosti od konačne primjene koeficijenata i poreskog tretmana.

„Ovi politički diktati iz arsenala komunističkih ekonomija nijesu ekonomska reforma. Ovo je nastavak jeftinog političkog populizma koji nas već godinama gura u fiskalni zid“, poručio je Medojević.

On je ocijenio da premijer Spajić i Pokret Evropa sad, kako navodi, ponovo stvaraju sliku da je moguće povećavati zarade administrativnim odlukama, bez proporcionalnog rasta produktivnosti. Ističe da su troškovi rada u Crnoj Gori već značajno porasli, dok se produktivnost, prema njegovoj ocjeni, nije kretala istim tempom.

„Rezultat su rekordne blokade preduzeća, rastući javni dug, mjesečni manjak u budžetu kojim se pokrivaju samo plate, penzije, zdravstvo i socijalna davanja, kao i država koja postaje glavni generator nelikvidnosti u privredi“, tvrdi Medojević.

Kako dalje objašnjava, najavljeni minimumi od 1.000, 1.250 i 1.400 eura mogli bi predstavljati dodatno opterećenje za javne finansije, posebno imajući u vidu broj zaposlenih u javnom sektoru.

„U javnom sektoru, koji je već nabubrio na preko 55.000 ljudi samo u užoj administraciji, a u širem javnom sektoru daleko više, to znači dodatne stotine miliona eura godišnje iz budžeta. Novac koji nemamo. Novac koji ćemo ponovo uzeti na dug ili kroz nove namete“, poručio je Medojević.

Medojević smatra da povećanje zarada bez odgovarajućeg rasta produktivnosti predstavlja preraspodjelu novca unutar ekonomije, pri čemu država, kako ističe, ima mogućnost da finansira troškove i onda kada ih privreda ne može pokriti.

„Javni sektor nije mašina za proizvodnju vrijednosti. On je mašina za potrošnju. Svako povećanje plata iznad rasta produktivnosti je čista preraspodjela – od onih koji rade i stvaraju prema onima koji sjede u kancelarijama i čekaju naredni koeficijent“, naveo je Medojević.

On dalje tvrdi da postojeći trendovi podstiču prelazak zaposlenih iz privatnog u javni sektor, jer država može da ponudi veće zarade koje nijesu direktno vezane za produktivnost.

„Privatnik ne može da plati platu koju ne pokriva produktivnost. Država može – dok ima koga da zaduži“, poručio je Medojević.

Prema njegovoj ocjeni, najavljeni „Euro model“ mogao bi Crnu Goru odvesti u scenario sličan onome koji je, kako navodi, već viđen u Grčkoj – od početne euforije do mjera štednje, otpuštanja i smanjenja zarada.

„Ovo nije ‘Euro model’. Ovo je model koji vodi ka grčkom scenariju: prvo euforija, pa rezovi, otpuštanja i smanjenje plata. Već sada budžetu nedostaje novac za obavezne isplate svakog mjeseca. Šta će biti kada se ova nova runda potrošnje prelije u 2027. i 2028. godinu?“, upitao je Medojević.

On zaključuje da održiv rast zarada, kako smatra, nije moguć bez rasta produktivnosti, te da bi suprotna politika dugoročno mogla dodatno opteretiti javne finansije.

„Nema održivog rasta plata bez rasta produktivnosti. Sve ostalo je laž koja se plaća dugom, inflacijom i budućim siromaštvom. Crna Gora ne može da živi od turizma, zaduženja i partijskog zapošljavanja“, poručio je Medojević.

Na kraju je istakao da je, kako navodi, potrebno otvoreno govoriti o stanju javnih finansija, umjesto da se građanima obećavaju veće zarade bez jasnog odgovora o tome kako će one biti finansirane.