MEDOJEVIĆ: Vlada ugrožava privredu, raste nelikvidnost i nezaposlenost

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević u autorskom tekstu tvrdi da Vlada svojim mjerama ugrožava priivredu, te da raste nelikviidnost i nezaposlenst.

Njegoov osvrt prenoosimo u cjelosti:

Vlada namjerno nije izvršila usvojeni budžet za 2021 i vještački održava nizak deficit. Kao posledica ove pogubne ekonomske politike raste dug države prema domaćim povjeriocima, širi se nelikvidnost u privredi. Posebno su ugrožena mala preduzeća koja rade na ivici rentabiliteta i u okruženju nelojalne konkurencije privilegovanih tajkunskih firmi.

Vlada za 11 mjeseci 2021 godine nije isplatila preko 61 mil EUR predviđenih za kapitalne projekte. Nema podataka koliko je Vlada ostala dužna firmama koje su realizovale ugovorene projekte iz kapitalnog budžeta, a koliko sredstava uopšte nije ni ugovoreno, ali izvršenje kapitalnog budžeta od samo 58% ukazuje na ozbiljne probleme u realizaciji ove stavke budžeta. Kapitalni izdaci mogu biti značajan generator održivog rasta, ako su pažljivo planirani i realizovani u cilju rešavanja strukturnih problema crnogorske privrede (povećanje zaposlenosti, izvoza, supstitucija uvoza, regionalni razvoj…).

Realizacija od samo 58% kapitalnog budžeta ukazuje na namjeru Vlade da vještački drži deficit nominalno nizak, tako što neće realizovati kapitalni budžet. Ako ne platite 61 mil EUR za kapitalne investicije, onda to znači manji deficit, ali to može da znači i veći dug države prema domaćim firmama izvođačima radova, porast nelikvidnosti, kašnjenje zarada u tim firmama, pa i njihovo gašenje.

Vlada nije isplatila ni 10 mil Eur subvencija poljoprivrednicima, 10 mil transfera za socijalnu zaštitu, 11,4 mil za ugovorene usluge, 3 mil Eur za materijal, 12 mil za prava iz oblasti penzijskog i socijalnog osiguranja ( i ako su doprinosi za penzijsko osiguranje na zarade naplaćeni u iznosu manjem za 13 mil EUR).

Deficit budžeta nije problem, ako se novac ulaže u produktivne projekte kojima se rešavaju najvažniji strukturni problemi ekonomije. Ako se kreditira nabavka mašina i oprema za proizvodnju za izvoz, ako se podstiče proizvodnja hrane i supstituiše uvoz, subvencionise ugradnja foto-naponskih panela , izgradnja solarnih farmi, finansiraju perspektivni start-up, rešavaju komunalna pitanja opština, izgrađuje i unapređuje infrastruktura, podstiču inovacije, rešava pitanja siromaštva. Podrazumijeva se , naravno, da Vlada razumnom i racionalnom politikom drži pod kontrolom deficit.

Makroekonomska stabilnost mora biti održiva na duži rok, a ne dio jeftine propagande za političku kampanju Krive stranke.

Veliki Spoljni dug i deficit nijesu problem, ako se novac pametno investira u projekte kojima se stvara nova vrijednost, zaposšljavaju ljudi i zarađuju EUr (zvoz).

Naši najveći strukturni problemi su mala zaposlenost i rekordno nizak izvoz (8% BDP). Mi ništa ne proizvodimo niti prodajemo. Sve uvozimo i kupujemo. A imamo enormo visok dug.  Pod DPS neoliberalnom ekonomskom politikom pojeli smo sami sebe. Živimo na tuđi račun. Pozjamljujemo da bi jeli i plaćali račune.

Vođenje ekonomske politike nije igra. Naše javne finansije su bolesne. Imamo kolaps zaposlenosti i izvoza.

Struktura naše privrede i tržišta rada je veoma nepovoljna i osjetljiva na eksterne šokove.

U prvih 11 mjeseci 2021 najveći pad prihoda budžeta bio je upravo na porezima na zarade i doprinosima.

Poreza na zarade je naplaćeno manje 23,3 mil EUR ili 17,8% od planiranih.

Doprinosa na zarade je naplaćeno manje 21,7 mil EUR ili 4,5% od plana.

Ovi podaci ukazuju na krizu poslovanja preduzeća. Uglavnom malih koji sve teže isplaćuju zarade i poreze i doprinose i koji posluju nerentabilno. Na to ukazuje i broj blokiranih preduzeća koji za skoro 400 veći nego prije godinu dana, a iznos blokade je za preko 150 mil EUR veći.

Makroekonomska politika i budžetska politika nijesu same sebi cilj. One su samo sredstvo za postizanje osnovnih ciljeva ekonomske politike- ekonomskog rasta, pune zaposlenosti, povećanja konkurentnosti privrede, povećanje proizvodnje i izvoza, smanjenje siromaštva, povećanja životnog standarda.

Vlada svojom politikom snaži već preglomaznu administraciju tj one koji troše, a guši privatni sektor tj. one koji nesto rade i stvaraju i koji finansiraju sve druge.

Jednostrano povećanje minimalnih zarada, bez pregovora sa udruženjima poslodavaca sa 250 na 450 eur uvešće u zonu nerentabilnosti veliki broj malih i sredniih preduzeća, posebno onih gdje ljudski rad čini najveću stavku u troškovima poslovanja. I bez ovog povećanja minimalne zarade, mala preduzeća u sektoru usluga su već ušla u zonu nerentabilnosti i gubitaka, a sad će se stanje dodatno pogoršati i može doći do gašenja radnih mjesta i povećanja sive ekonomije.

Vlada je postala generator osptrukcija i problema u poslovanju privatnog sektora.  Sve zarad jaftine socijalne demagogije i namjere da kroz razaranje javnih finansija i haosa na tržištu rada, dobiju neki politički poen za Krivu stranku.

Zaista rijetko bolesna kombinacija nekompetentosti, konfuzije i loše namjere.