MILATOVIĆ NA PRIJEMU: Crna Gora je simbol istrajnosti čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan

Ne postoji važniji datum od 13. jula, jer je njim zaokružena vrijednosna vertikala Crne Gore, poručio je večeras na prijemu povodom Dana državnosti predsjednik crne Gopre Jakov Milatović.

“Vjekovi borbe za opstanak učinili su ovu zemlju simbolom istrajnosti, svaki pedalj je plaćan života. Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom našem kršu. Kao predsjednik Crne Gore radujem se što smo danas ovdje i što bez obzira na naciju i vjeru šaljemo poruku da su slobodna i antifašistička CrnaGora naš najveći ideal”, poručio je Milatović.

Dodao je da je Crna Gora simbol istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan “životima njenih najboljih sinova i šćeri”.

“Kao sin, otac i suprug, cijeneći istorijsku i savremenu ulogu crnogorske majke, ćerke, sestre, supruge, današnji dan vidim kao priliku da se podsjetimo njihovog nesebičnog doprinosa i odamo poštovanje za teret koje su nosile i koji nose u društvu kome pripadamo. Baš kao što je Kralj Nikola opjevao u „Balkanskoj carici“, djelu koje samo po sebi predstavlja odu crnogorskim ženama, njihove ruke su na bojnim poljima dodavale borcima za crnogorsku slobodu „vode, praha i olova“, „ostavljajući suze za drugo mjesto i druge dane“. Nerijetko su i direktno učestvovale u borbama pa je ostalo zapisano da je u toku narodnooslobodiličkog rata u Jugoslaviji učestvovalo 2.546 žena iz Crne Gore, od kojih su 483 izgubile život u ratnim borbama, a njih osam je odlikovano Ordenom narodnog heroja za izvanrednu hrabrost i zasluge u ratu”, zaključio je Milatović.

Dva istovjetna datuma u mjesecu, razdvojena 63 godine, zapravo su simbioza slobode i prkosa, kao najvažnijih karakternih odrednica crnogorske državotvorne težnje. Ne postoji važniji datum za naš narod od ovog koji je povod okupljanja, jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja naše države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti. S toga, kao predsjednik Crne Gore, radujem se što smo danas ovdje i što, bez obzira na naciju, vjeru ili politička uvjerenja, možemo složno da pošaljemo poruku da od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore nemamo većeg ideala, kazao je predsjednik.

Dodao je da svako vrijeme nosi nove izazove, a na nama danas je da temelje koje smo osvojili na Berlinskom kongresu i žrtvu učesnika 13. julskog ustanka koju smo dali u narodnooslobodilačkoj borbi, ugradimo u našu budućnost i budućnost naše djece.

“Sjećajući se žrtve predaka, u godinama koje dolaze, nama ostaje lakši dio posla – da u miru nastavimo da izgrađujemo našu Crnu Goru, čineći je poželjnim mjestom za život svih nas i stojeći nepokorno na braniku njene slobode. Kao sin, otac i suprug, cijeneći istorijsku i savremenu ulogu crnogorske majke, ćerke, sestre, supruge, današnji dan vidim kao priliku da se podsjetimo njihovog nesebičnog doprinosa i odamo poštovanje za teret koje su nosile i koji nose u društvu kome pripadamo. Baš kao što je Kralj Nikola opjevao u „Balkanskoj carici“, djelu koje samo po sebi predstavlja odu crnogorskim ženama, njihove ruke su na bojnim poljima dodavale borcima za crnogorsku slobodu „vode, praha i olova“, „ostavljajući suze za drugo mjesto i druge dane“, kazao je Milatović.

Žene su, dodao je, nerijetko i direktno učestvovale u borbama pa je ostalo zapisano da je u toku narodnooslobodiličkog rata u Jugoslaviji učestvovalo 2.546 žena iz Crne Gore, od kojih su 483 izgubile život u ratnim borbama, a njih osam je odlikovano Ordenom narodnog heroja za izvanrednu hrabrost i zasluge u ratu.

Kazao je da će zato njegova supruga dati poseban omaž crnogorskim ženama.

“U želji da, iz godine u godinu, Trinaesti jul proslavljamo u miru i blagostanju, zahvaljujem Vam se na pažnji i želim nam srećan praznik. Živjela Crna Gora”, poručio je Milatović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i prva dama Milena Milatović priredili su prijem povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore na Cetinju u Rezidenciji Predsjednika.

Prijemu su prisustvovali predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, građanski aktivisti, raniji najviši državni funkcioneri, kao i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija.