Neozbiljno ili opasno: Premijer upozorio da Crnoj Gori prijeti destabilizacija, pa 18 dana nije sazvao Vijeće za nacionalnu bezbjednost

Premijer Milojko Spajić prije 18 dana saopštio je da bezbjednosne službe imaju „ozbiljne operativne informacije“ o koordinisanom hibridnom djelovanju čiji je cilj destabilizacija Crne Gore, uz učešće zvaničnika najmanje dvije države regiona i podršku domaćih političkih aktera i dijela medija.

Predsjednik države Jakov Milatović zbog tih tvrdnji sazvao je hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali ona nije održana jer je iz Vlade zatraženo da prvo zasjeda Vijeće za nacionalnu bezbjednost, kojim predsjedava upravo Spajić.

Vijeće, međutim, do danas nije zasjedalo.

Tako je ozbiljno upozorenje predsjednika Vlade, koje se odnosilo na moguću destabilizaciju države i djelovanje zvaničnika drugih zemalja protiv Crne Gore, već više od dvije sedmice ostalo bez javno poznatog institucionalnog epiloga.

Premijerova izjava i kasnije (ne)djelovanje u cilju zaštite državnih interesa otvara ozbiljnu dilemu: da li je ponašanje prvog čovjeka izvršne vlasti samo neozbiljno ili bezbjednosno opasno?

Takođe, građani s pravom treba da se zapitaju da li institucije države u kojoj žive funkionišu ili su nemoćne pred prijetnjama koje sam premijer eksplicitno definiše?n

Spajić optužio zvaničnike dvije države da nas ugrožavaju, pa zaćutao: Još nije zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost

MUP krije koliko građane košta čuvanje Milatovića, Mandića i Spajića

Spajić je 27. avgusta na mreži X objavio da postoje „ozbiljne bezbjednosne operativne informacije“ prema kojima će zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem.

Naveo je da su u te aktivnosti uključeni zvaničnici najmanje dvije države regiona, da je cilj destabilizacija Crne Gore i da se očekuje podrška pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u zemlji.

Premijer nije imenovao države, njihove zvaničnike, domaće političke aktere niti medije na koje se tvrdnje odnose.

Dan kasnije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović reagovao je sazivanjem hitne sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za 31. avgust.

Iz njegovog kabineta saopšteno je da tako ozbiljne tvrdnje zahtijevaju institucionalnu provjeru i da će čelnici bezbjednosnog sektora biti pozvani da dostave precizne informacije i cjelovitu procjenu bezbjednosne situacije.

„Pitanja koja se tiču bezbjednosti i stabilnosti države moraju se razmatrati odgovorno, na osnovu činjenica i kroz institucije sistema“, saopštio je predsjednikov kabinet.

Vlada tražila prvo Vijeće – Vijeća nema

Sjednica Savjeta 31. avgusta ipak nije održana.

Obrazloženje je bilo da Vlada smatra da bi prethodno trebalo da zasjeda Vijeće za nacionalnu bezbjednost.

To je posebno značajno jer Vijećem predsjedava premijer, a ono je upravo tijelo zaduženo za usmjeravanje i koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora i razmatranje pitanja od značaja za nacionalnu bezbjednost.

Vlada je i ranije, kada je procjenjivala da postoji ozbiljna bezbjednosna situacija, sazivala Vijeće u veoma kratkom roku. Poslije masovnog ubistva na Cetinju početkom 2025. godine, Spajić je vanrednu sjednicu zakazao već za naredni dan.

Posljednja javno evidentirana sjednica Vijeća održana je 4. novembra 2025. godine, kada je razmatrana bezbjednosna situacija u vezi sa stranim državljanima i migracionom politikom.

U slučaju navodne koordinisane operacije destabilizacije države, o kojoj je sam premijer obavijestio javnost 27. avgusta, sjednica do 13. septembra nije održana.

Milatović: Javnost mora dobiti odgovore

Milatović je nakon Spajićeve izjave insistirao da javnost mora dobiti jasne i precizne odgovore.

Njegov kabinet otvorio je pitanje šta nadležne institucije konkretno preduzimaju ako postoje informacije o koordinisanom djelovanju protiv države, upozoravajući istovremeno da se tako ozbiljna pitanja ne smiju koristiti za dnevno-političke obračune.

Nakon što Savjet nije održan, zamjenik generalne sekretarke predsjednika Marko Lakić ponovo je zatražio institucionalni odgovor.

On je 31. avgusta saopštio da javnost još nema informaciju ni kada će Vijeće biti održano, ni šta su nadležni organi u međuvremenu preduzeli.

„Građani imaju pravo da znaju postoji li prijetnja po stabilnost Crne Gore, šta su nadležni organi utvrdili i koje mjere država preduzima“, poručio je Lakić.

Zirojević tražio hitnu sjednicu i saslušanje Spajića

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević zatražio je još 28. avgusta da premijer hitno sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost i najavio inicijativu za kontrolno saslušanje Spajića i čelnika bezbjednosnog sektora pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu.

Njegov argument bio je da građani moraju znati odakle prijetnja dolazi i kakvu strategiju država ima za odgovor na nju.

Evropski savez reagovao je i politički, poručujući Spajiću da on „nije zabrinuti građanin ni politički analitičar“, već predsjednik Vlade na čijem stolu završavaju operativne bezbjednosne informacije, te da njegove tvrdnje zato moraju imati institucionalni nastavak.

Stručnjaci: Mora se odgovoriti ko djeluje, kako i sa kojim ciljem

Stručnjaci koji su govorili za medije nakon Spajićeve izjave ukazali su da je, ako postoje operativna saznanja o hibridnom djelovanju, logičan sljedeći korak institucionalna analiza i donošenje mjera.

Ključna pitanja na koja bi bezbjednosne strukture trebalo da odgovore jesu ko djeluje protiv Crne Gore, na koji način i sa kojim ciljem. Tek nakon toga moguće je utvrditi strategiju odgovora države.

Nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić ocijenio je 8. septembra da je neodržavanje sjednice nakon ovako ozbiljnih tvrdnji neodgovorno i da izostanak reakcije dodatno stvara osjećaj nesigurnosti u javnosti.

Ko su dvije države?

Ni 18 dana poslije Spajićeve objave nije javno razjašnjeno ni na koje je države premijer mislio.

„Vijesti“ su istog dana, pozivajući se na više izvora, objavile da je riječ o Srbiji i Albaniji.

Dan kasnije RTCG je, međutim, pozivajući se na izvore iz vrha izvršne vlasti, objavio da Albanija nije država na koju je Spajić mislio. Prema tom tekstu, albanski premijer Edi Rama raspitivao se kod crnogorske Vlade zbog objavljenih navoda, a iz Podgorice mu je navodno odgovoreno da informacija o Albaniji nije tačna.

Time je izjava premijera, umjesto institucionalnog razjašnjenja, proizvela i javna nagađanja o susjednim državama i potencijalno osjetljivo diplomatsko pitanje.

Dva tijela, nijedna sjednica

Savjet za odbranu i bezbjednost i Vijeće za nacionalnu bezbjednost nijesu isto tijelo i nemaju iste nadležnosti.

Savjet je ustavna institucija koju čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Među njegovim nadležnostima je da analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u zemlji i donosi odluke o preduzimanju odgovarajućih mjera.

Vijeće je tijelo uspostavljeno Zakonom o osnovama obavještajno-bezbjednosnog sektora i služi za usmjeravanje i koordinaciju rada organa tog sektora. Njime predsjedava predsjednik Vlade.

Upravo zato slijed događaja otvara jednostavno pitanje.

Predsjednik države pokušao je da 31. avgusta pred Savjetom otvori pitanje navodne destabilizacije Crne Gore. Vlada je odgovorila da prvo treba da zasjeda Vijeće za nacionalnu bezbjednost.

Od tada nije zasjedalo ni Vijeće.

Ako prijetnja postoji – gdje je odgovor države?

Spajićeva tvrdnja nije bila politička procjena opšteg karaktera. Premijer se izričito pozvao na „ozbiljne bezbjednosne operativne informacije“ i govorio o koordinisanom djelovanju zvaničnika stranih država sa ciljem destabilizacije Crne Gore.

Ako su te informacije tačne, riječ je o pitanju koje zahtijeva institucionalni odgovor, procjenu rizika i mjere nadležnih organa.

Ako nijesu dovoljno provjerene da bi pred nadležnim tijelima bile konkretizovane, ostaje pitanje zbog čega ih je predsjednik Vlade iznio javno u formi koja je otvorila prostor za optuživanje susjednih država, domaćih političkih aktera i medija.

A ako su informacije u međuvremenu provjerene i država je nešto preduzela, javnost o tome nije obaviještena.

Osamnaest dana poslije premijerovog upozorenja zato i dalje nedostaje odgovor na najosnovnije pitanje: da li Crnoj Gori zaista prijeti koordinisana operacija destabilizacije i, ako prijeti, šta je država od 27. avgusta do danas preduzela da je spriječi?

M.V.