Odbor za izbornu reformu još “vari” pare za stranke, ostale zakone nisu ni počeli

Radna grupa za izradu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nije još obradila i usaglasila sve pristigle predloge i sugestije, tako da Nacrt tog propisa, koji je bio najavljen za 15. april, još nije spreman.

To je ‘’Vijestima’’ rekla Milica Kovačević programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) koji je pridruženi član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz nevladinog sektora.

Kovačević je rekla da je na sjednici radne grupe u četvrtak, koja je održana nakon što su dvije prethodne bile otkazane zbog slabog odziva poslanika, razgovarano o preporukama CDT-a, Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI).

’’Iako se razgovor vodio u konstruktivnom tonu, radna grupa nije uspjela da obradi i usaglasi sve pristigle predloge i sugestije, tako da Nacrt još nije spreman za upućivanje Odboru’’, rekla je Kovačević.

Kopredsjedavajući Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) rekao je da su u četvrtak razmatrali dodatne sugestije na do sada pripremljeni tekst i da su do sada odradili 90 odsto posla.

’’Ostalo je da održimo još jedan sastanak radne grupe da sve završimo’’, kazao je Čarapić ‘’Vijestima’’.

On očekuje da će sastanak biti održan naredne sedmice.

Odbor za izbornu reformu nastavio je 27. marta rad nakon tromjesečne blokade. Tada je to skupštinsko tijelo donijelo zaključke da do 9. aprila bude održan sastanak radne grupe kojoj će do tada biti dostavljene sve sugestije na Nacrt zakona, kao i da NVO dostave mapu puta koja podrazumijeva formiranje radnih grupa za rad na preostalim zakonima u okviru izborne reforme.

Jedan od zaključaka bio je da 15. aprila bude nova sjednica Odbora na kojoj će se utvrditi Nacrt zakona i poslati na petnaestodnevnu raspravu. Sjednica Odbora još nije zakazana.

Izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija se, kako su ranije saopštili članovi Odbora, uvode potpuna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru za vrijeme kampanja, te uvode ograničenje u vezi s finansiranjem kampanja od tzv. trećih lica. Takođe, umjesto dosadašnjih 20 odsto, predloženo je da se 30 odsto novca iz budžeta za redovan rad stranaka raspodijeli u jednakim iznosima svim političkim subjektima, a da se 50 odsto (umjesto važećih 60) dijeli srazmjerno broju osvojenih mandata (preostalih 20 odsto raspodjeljuje se, prema zakonu, u jednakim iznosima srazmjerno broju izabranih predstavnika manje zastupljenog pola).

CDT je krajem marta uputio sugestije na zakon, među kojim su uvođenje minimalnog nivoa finansiranja partija, ograničavanje troškova njihovih izbornih kampanja i suzbijanje tzv. funkcionerske kampanje…

Kovačević je ocijenila da je kašnjenje u izradi ovog zakona samo je još jedan pokazatelj sporosti, tromosti i nedostatka političke volje koji prate rad ne samo ove radne grupe, već i samog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

’’Pitanje da li će Odbor uspjeti da završi svoje zadatke zavisi isključivo od toga da li će konačno usvojiti mapu puta sa jasnim zadacima, rokovima i pravilima rada. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja je zasada jedini na kojem je Odbor otpočeo rad, dok ostali ključni zakoni, uključujući i najvažniji, Zakon o izboru odbornika i poslanika, još nijesu ni otvoreni za razmatranje’’, kazala je.

Prema njenim riječima, ako se posmatra izolovano, sprovođenje reforme i dalje je moguće, ali ‘’ako se uzme u obzir kontinuirani nerad i neodgovornost, koji traju više od godinu, teško je biti optimističan da će se promjene desiti bez ozbiljne promjene pristupa’’.

“CDT je više puta upozoravao da se reforma ne može sprovoditi kampanjski i stihijski, već isključivo kroz kontinuiran, odgovoran i iskreno posvećen rad svih političkih aktera’’, navela je.

Odbor je u martu nastavio rad nakon blokade od skoro tri mjeseca, izazvane odlukom opozicije da ga napusti krajem prošle godine u znak protesta zbog načina na koji je Skupština konstatovala prestanak sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu. Nakon što je dio opozicije potpisao 15. marta s premijerom Milojkom Spajićem (PES) sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su vratili u poslaničke klupe, pa je samim tim i Odbor, koji je formiran u decembru 2023. godine, odblokiran.

Odbor je od januara do početka aprila prošle godine održao četiri sjednice, a zatim nije zasjedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem odluke o uvođenju prinudne uprave u Šavniku. Pošto je vlast realizovala taj uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka za njegov rad za godinu (do kraja ove godina umjesto do kraja 2024) i da fokus bude na Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

To tijelo godinama ne postiže gotovo nikakve rezultate zbog partijskih, odnosno političkih sukoba. Od posljednje promjene izbornih zakona prošlo je više od deset godina. U mjestu se tapkalo i do 2020, do kad je državom upravljao DPS, a tapka se i nakon toga, kad su na vlast došle nekad opozicione stranke, koje su decenijama obećavale izmjene izbornog zakonodavstva, “čišćenje” biračkih spiskova i sl.

Promjena izbornog zakonodavstva, uz promjenu Ustava (u dijelu profesionalizacije sudstva i tužilaštva), među ključnim je obavezama iz Reformske agende Crne Gore za ovu godinu, dokumenta koji je usvojila Evropska komisija kao uslov da Crna Gora povuče novac iz fonda u okviru evropskog plana rasta za Zapadni Balkan.

Za izmjene Ustava i izbornih zakona, potrebna je podrška dvije trećine ukupnog broja poslanika (54 od 81), što znači da se taj proces ne može obaviti bez glasova opozicije.

MJU u ponedjeljak predstavlja koncept zakona o lokalnim izborima

Ministarstvo javne uprave najavilo je da će u ponedjeljak predstaviti koncept zakona o lokalnim izborima u Crnoj Gori, koji će poslati skupštinskom Odboru za izbornu reformu.

Nacrt zakona je uradio radni tim koji je oformio ministar javne uprave Maraš Dukaj koji je ranije rekao da će njihovi predlozi biti usmjereni na neposredan izbor predsjednika opština i organa mjesnih zajednica, otvorene izborne liste, održavanje lokalnih izbora u jednom danu i rješavanje svih postojećih problema u pojedinim opštinama.

Dukaj je ranije, odgovorajući na pitanje ‘’Vijesti’’ zašto je napravio tim koji će se baviti propisom koji se tiče izborne materije ako u Skupštini postoji Odbor za izbornu reformu, kazao da je MJU počelo reformu sistema lokalne samouprave, te da, iako nije njihova isključiva nadležnost, “izbor organa lokalne samouprave u značajnoj mjeri utiče na funkcionalnost jedinica lokalne samouprave, i, u kranjem, na ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu”.

“Formiranjem stručnog radnog tima i pripremom koncepta zakona o lokalnim izborima, nastojimo da pružimo ruku saradnje i stručnu podršku u kreiranju izborne reforme na lokalnom niovu. Vjerujem da to pokazuje našu odgovornost i dobru namjeru da damo doprinos ključnim reformama koje će Crnoj Gori otvoriti vrata za ulazak u Evropsku uniju, ali što je još važnije, osnažiti birače dajući im veću moć u odlučivanju”, rekao je on.

Vijesti