Premijerski sat – pitanje za Spajića, ali i za Mandića

Odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu problematizovan je od samog početka njegovog mandata, kada je odbio da pročita ekspoze prilikom skupštinske rasprave o njegovom izboru za prvog među jednakima u 44. Vladi Crne Gore. Nepojavljivanje na premijerskom satu i predlozi za njegovo odlaganje od strane Spajića u velikoj mjeri su obilježili kratku istoriju premijerovog odnosa prema najvišem zakonodavnom domu.
Stiče se utisak da Spajić pronalazi izgovore da se ne pojavi na premijerskom satu. Mnogi njegovi kritičari, takav odnos prema Skupštini ocjenjuju kao nedostojan i kao čin nepoštovanja prema toj instituciji. Činjenica da se premijerski sat ne održava već dva i po mjeseca u velikoj mjeri potvrđuje stavove premijerovih kritičara.

Poslanici Spajićevog PES-a nisu nam odgovorili na pozive i poruke povodom ovoga pitanja, kao ni poslanici iz partija bivšeg Demokratskog fronta koje smo pitali isto to, dok je iz Demokrata stigao odgovor da ne žele da komentarišu ovo pitanje.

Na  pitanje zašto već dva i po mjeseca nema premijerskog sata, iz parlamentarne većine odgovorio nam je samo poslanik SNP-a Bogdan Božović, koji nam je kazao da je to pitanje za Spajića. On nam je rekao da je postojala ideja da se u poslovnik Skupštine unese odredba kojom bi se tačno precizirao datum održavanja premijerskog sata, kako bi se predstavnici Vlade u odnosu na to mogli organizovati, što je njemu sasvim prihvatljivo. Upitan kakav odnos Spajić demonstrira ovakvim postupanjem prema parlamentu, kao najvišem zakonodavnom domu i svetilištu demokratije jedne zemlje, kojem je jedna od ključnih uloga upravo kontrola izvršne vlasti, Božović je odgovorio da i to pitanje treba postaviti premijeru.

Dan