Pronađeni posmrtni ostaci četiri osobe kod Mojkovca, vjeruje se da je riječ o oficirima Vojske Kraljevine Jugoslavije

Iskopavanjem u blizini magistralnog puta Mojkovac – Kolašin pronađeni su posmrtni ostaci četiri osobe, a vjeruje se da je riječ o oficirima Vojske Kraljevine Jugoslavije (VKJ) stradalim tokom ljeta 1942. godine.

Četiri ljudska kostura pronađena su 12. maja, preko puta Hrama Hristovog Roždestva, kada je po nalogu sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju i rađeno iskopavanje – sondaža, nakon čega su ekshumirani i poslati na obdukciju.

To je Vijestima kazao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić, koji je dobio izvještaj od vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.

Prema tom dokumentu, nadomak mojkovačkog Hrama sahranjeno je sedam, a ne šest oficira, kako se prvobitno vjerovalo.

Objašnjeno je i da je, prvobitno, sondaža započeta 28. aprila, ali da je obustavljena kada su potomci stradalih oficira pronašli skelet.

“Dana, 28. aprila 2025, Opština Mojkovac obavijestila je Odjeljenje bezbjednosti Mojkovac da će se 28. i 29. aprila vršiti iskopi posmrtnih ostataka oficira VKJ stradalih u II svjetskom ratu, a mjesto sondaže je u blizini magistralnog puta Mojkovac – Kolašin, bliža lokacija preko puta Hrama Hristovog roždestva. U vezi predmetnog obavještenja upoznato je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, kao i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Od strane potomaka stradalih oficira, izvršeno je djelimično iskopavanje – sondaža i tom prilikom su pronađeni ostaci ljudskog kostura, nakon čega je obaviješteno OB Bijelo Polje, te stopirano dalje iskopavanje”, izvijestio je Šćepanović Savjet za građansku kontrolu rada policije.

Čelebić je od Uprave policije tražio podatak o njihovim aktivnostima preduzetim tokom prošle i ove godine, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i drugih državnih organa, a koje se odnose na predmete i navode o masovnom postojanju grobnica civilnih žrtava iz ratnog i poratnog perioda od 1941. do 1845. godine, uglavnom stradalih iz ideoloških razloga.

Iz dokumentacije koja im je dostavljena proizlazi da su službenici OB Mojkovac postupali po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, a u vezi iskopa posmrtnih ostataka oficira Vojske Kraljevine Jugoslavije (VKJ) stradalih u Drugom svjetskom ratu.

Šćepanović je Savjet izvijestio da su o pronađenim ostacima ljudskog kostura obavijestili višeg državnog tužioca u Bijelom Polju, Slavenka Smolovića, koji se izjasnio da se obustavi dalje iskopavanje – sondaža:

“I da se mjesto gdje je iskopavanje započeto obezbijedi iz razloga što će se raditi eshumacija i obdukcija posmrtnih ostataka, za koje se pretpostavlja da će se naći na mjestu iskopavanja”.

Istakao je da je potom OB Mojkovac od strane sudije za istragu Višeg suda obaviješten da će se iskopavanje – sondaža, a samim tim i eshumacija i obdukcija, posmrtnih ostataka obaviti 12. maja 2025. godine.

“Sa eshumacijom posmrtnih ostataka je započeto u devet časova u prisustvu sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomira Boškovića, višeg državnog tužioca Slavenka Smolovića, ljekara specijaliste sudske medicine, obducenta, Nemanje Radojevića i potomaka lica koji su sahranjeni na tom mjestu, kako se pretpostavlja, tokom ljeta 1942. godine. Sa radovima na iskopu – sondaži je završeno u 13.30 sati. Pronađeni su posmrtni ostaci – četiri ljudska kostura koji su izuzeti sa lica mjesta od strane obducenta”, piše u izvještaju dostavljenom Savjetu, u koji Vijesti imaju uvid.

Prema tom dokumentu, u narednom periodu se očekuje da Viši sud u Bijelom Polju donese nove naredbe za prekopavanje magistralnog puta:

“Jer se prema kazivanju potomaka posmrtni ostaci još tri osobe nalaze na tom mjestu. Takođe, kako se prilikom iskopavanja došlo do saznanja od potomaka da je na tom mjestu sahranjeno ukupno sedam, a ne šest lica, Sud će naknadno donijeti novu naredbu za eshumaciju svih sedam lica”…

Čelebić je Vijestima rekao da bi postupanje Opštine Mojkovac možda moglo postati primjer dobre prakse i usmjerenja za građane, potomke stradalih u drugim opštinama Crne Gore:

“Ali cijenim da je važnije da imamo sistemski pristup na nivou države. Pristup predsjednika opštine Mojkovac Veska Delića zaslužuje javnu pohvalu i podršku jer se odgovorno i humanistički odnio prema interesima i potrebama lokalnih stanovnika. Ono što u konkretnom slučaju nije dobro jeste neujednačena sudska praksa u postupanju viših sudova u Bijelom Polju i Podgorici u odnosu na ratni događaj u Mojkovcu i ratne i poratne zločine u Nikšiću, Cetinju i Baru. Pohvalno se odnosimo prema ukupnom i veoma profesionalnom postupanju policijskih službenika i Uprave policije u cjelini kao i prema radu Specijalnog državnog tužilaštva i glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića čiji se zahtjevi za ekshumaciju žrtava ratnih zločina u centralnom i južnom dijelu Crne Gore uporno odbijaju. Zbog toga nema ni napretka u predmetima. To je neobjašnjivo. Neujednačena sudska praksa se treba otkloniti. Svjestan sam da je to obično izazovno i zahtjevno, ali ovdje se radi o identičnim činjeničnim okolnostima pa nema razloga za sudsku različitost. Svim građanima je stalo do pravne sigurnosti i dosljednosti sudske vlasti kako u Bijelom Polju tako i u Podgorici jer se to loše odražava na vladavinu prava i primjenu konvencijskog prava u Crnoj Gori. Zakon ne pravi razlike među građanima i sve nas jednako tretira pa onda se tako trebamo postaviti i prema njegovoj primjeni”, kazao je Vijestima predsjednik Savjeta, advokat Zoran Čelebić.

Prema dostupnim podacima u Mojkovcu se tragalo za posmrtnim ostacima pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, koje su komunisti ubili, nakon čega su njihova tjela bačena u Bliškovsku jamu na planini Kovren.

Mediji su ranije objavili da su tijela kraljevih oficira Jovana Mišnića, Dmitra Krgovića, Petra Krgovića, Blaža Radenovića, Janka Gaševića i Nikole Baltića, 15. juna 1942. godine bila prenesena i sahranjena na tadašnjem groblju u Mojkovcu.

Godinama kasnije, komunističke vlasti odbile su zahtjev porodica, tokom izgradnje magistralnog puta Bijelo Polje – Mojkovac – Kolašin, da njihovi posmrtni ostaci budu izmješteni, pa je njihove grobove prekrio asfaltni put.

Prema nekim svjedočenjima i dokumentaciji Državnog arhiva Crne Gore, mjesto gdje su oficiri sahranjeni nalazi se u pravcu sadašnjeg ulaza u Hram Hristovog Roždestva, gdje su i pronađeni posmrtni ostaci, nakon što su porodice likvidiranih oficira uputile zahtjev za ekshumaciju.

Najava novog zakona raduje sve

Čelebić je Vijestima objasnio da Savjet za građansku kontrolu rada policije godinama intenzivno i sa posebnom pažnjom prati postupanje policijskih službenika povodom predmeta i navoda o postojanju masovnih grobnica civilnih žrtava iz ratnog i ratnog perioda (1941-45), a koji su stradali iz ideoloških razloga.

“Crna Gora je jedina zemlja iz bivšeg socijalističkog bloka koja se nije zvanično odredila prema nevinim žrtvama političkog progona i nasilja, posebno onim nakon završetka Drugog svjetskog rata kada je paralelno sa oslobođenjem zemlje od okupatora i izdajničkih pokreta završena i socijalistička revolucija koja je sa sobom odnijela i brojne nevine žrtve koje su stradale isključivo iz ideoloških razloga, zbog nepodržavanja ili nedovoljnog podržavanja komunizma. Odluka tj. najava premijera Crne Gore, Milojka Spajića, da će se pristupiti izradi novog Zakona o grobljima ohrabrila je sve u društvu koji su sveobuhvatno, univerzalno, posvećeni zaštiti ljudskih prava i sloboda. To bi mogla biti i prilika da se zvanično priznaju i ratne i poratne nevine žrtve kao i da se država Crna Gora prema njihovim posmrtnim ostacima odnese humanistički, protvrđujući njihov integritet i ljudsko dostojanstvo”, kazao je Čelebić.

Istakao je da takav pristup snažno podržavaju i sve vjerske zajednice, posebno i pravoslavna crkva u Crnoj Gori.

Kazao je da je Savjet apelovao na premijera da se kod resornog ministarstva založi da se nekoliko odredbi novog Zakona o grobljima posveti i ovoj problematici.

“Iskazali smo spremnost da pristupimo izradi nacrta teksta odredbi zakona koje bi se odnosile na prikrivene i neobilježene grobnice iz ratnog i poratnog perioda, a zatražena je povodom ove teme i neposredna konsultacija sa premijerom ili njegovim najbližim saradnicima. Očigledno je da profesionalni pristup policije i tužilaštva, pa i u pravosuđu uopšte, nijesu dovoljni da se riješi ova ozbiljna problematika već je neophodno konačno da se pokaže politička volja i pristupi drugim rješenjima”, poručio je Čelebić.

Bez napretka u slučaju jame “Kotor”

U predmetu žrtava u jami “Kotor” u Nikšiću nema ozbiljnijeg napretka. Treba provjeriti kako Viši sud u Podgorici može podržati vladavinu prava, kazao je Čelebić.

On je istakao da su posljednje informacije koje imaju – da su sredinom oktobra 2024. godine policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić postupali u tom predmetu zajedno sa službenicima Centra za ekotoksikološka ispitivanja.

“Kojom prilikom je opet, po ko zna koji put u ovih sedam godina od kada je formiran predmet, izvršena mjerenje hemijske štetnosti u samoj jami na dubini od 35 metara korišćenjem sonde”, kazao je predsjednik Savjeta.

SDT postupa u predmetu Zekovića

Šćepanović je obavijestio Savjet da su službenici OB Cetinje, 16. maja zaprimili prijavu o nestalom licu Momčilu Zekoviću, kojeg su, prema navodima iz prijave, pripadnici X crnogorske brigade, 13. novembra 1944, u večernjim časovima odveli iz njegovog doma u naselju Bogdanov kraj, Cetinje.

“Nakon konsultacije sa postupajućom državnom tužiteljkom u ODT Cetinje, Sanjom Radunović, predmet je dostavljen Specijalnom policijskom odjeljenju na dalje postupanje”, kazao je Čelebić.

Vijesti