RAIČEVIĆ ZA VOP: Tokom prošle godine do 30 odsto više prijava porodičnog nasilja, epidemija je okidač, nije uzrok

Broj prijava nasilja u porodici povećao se tokom 2020. godine do 30 odsto, a broj korisnica Centra za ženska prava za 40 odsto, u odnosu na 2019. godinu, kaže u razgovoru za VOP izvršna direktorica ove organizacije Maja Raičević.  

Ona kaže da se povećanje broja prijava za nasilje tokom pandemije koronavirusa tumači i kao porast svijesti među žrtvama nasilja.

“Pored problema sa nasiljem, žene se obraćaju i zbog raznih drugih problema, kao što su slučajevi ekonomske deprivacije, teški materijalni uslovi života, rodne diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja, problemi u radu institucija i sl. Sama pandemija ne može da poveća nasilje, ali uslovi mogu dovesti do eskalacije nasilja onamo gdje ga već ima. Kada ovo kažem, mislim na to da u onim porodicama u kojima postoje funkcionalni odnosi neće doći do nasilja, čak ni usled pandemije i zaključavanja. Nasilje će samo postati intenzivnije i vjerovatno opasnije u onim porodicama u kojima su već postojali ti konfliktni odnosi i u kojima je već postojalo nasilje. Prema tome, pandemija ne može biti uzrok nasilja, ona može biti samo okidač”, naglasila je Raičević.

Kao najrasprostranjeniji vid nasilja izdvojila je psihološko i emocionalno nasilje, koje ostavlja jednako teške posljedice, čak i teže od fizičkog. Posljedice variraju od depresije, preko raznih psihosomatskih problema, a u nekim situacijama mogu dovesti do suicidalnih misli, pa i samoubistva. U situacijama nasilja nad ženama, dešava se da policija i mediji prave određene greške.

“Prva i osnovna greška je objavljivanje ličnih podataka ili privatnih informacija o žrtvi. To je nešto što je čak kažnjivo po Zakonu o zaštiti nasilja u porodici. Nažalost, još uvijek imamo situacije da na neki način mediji dođu do tih informacija, a vjerovatno su izvori iz policije. Policija je takođe dužna da čuva povjerljivost podataka i da ne informiše medije o ličnim prilikama žrtve bez njenog odobrenja. Druga greška je ta što se nasilje često romantizuje i poistovjećuje sa nekom tragičnom ili romantičnom ljubavlju. Imali smo situacije kada dođe do smrtnog slučaja, tj. ubistva žene, a onda se nasilnik portretiše kao neko ko je zbog prevelike ljubavi počinio nasilje. Ljubav i nasilje su, naravno, dvije različite stvari”, objasnila je Raičević.

Budući da je trenutno situacija otežana za žene koje trpe nasilje, iz Centra za ženska prava savjetuju da ga žene trebaju prijaviti, ali i da se mogu informisati kod ženskih nevladinih organizacija koje imaju dugogodišnje iskustvo u ovim slučajevima. Takođe, žene se mogu obratiti i policiji koja je dužna da izađe na lice mjesta i koja ima pravnu mogućnost da nasilniku izrekne naredbu o udaljenju iz stana na tri dana. Nakon toga, Sud za prekršaje izriče neku od zaštitinih mjera, koje se nalaze u Zakonu o zaštiti nasilja u porodici.

“Ima pet zaštitinih mjera. Jedna može biti zaštitna mjera udaljenje iz stana, zatim zaštitna mjera zabrana približavanja, treća je zabrana uznemiravanja i uhođenja, četvrta obavezni psihosocijalni tretman i peta obevzno liječenje u ustanovi zatvorenog tipa”, zaključila je Raičević.

Anđela Ašanin