Šta dobijate kada kupite stan u Glavnom gradu? Podgorica gradi hiljade stanova, kvadrati sve skuplji, prostora sve manje

Kvadrat novogradnje u Podgorici za godinu je poskupio 19 odsto, a u novembarskim oglasima za stan od 60 kvadrata traži se oko 164.000 eura. Na Zabjelu se ove godine raspisivao tender za projektovanje škole, dok građani na konsultacijama u Skupštini Glavnog grada govore o gužvama, parkingu i neadekvatnoj infrastrukturi. Šta tačno dobijamo kada kupimo stan u gradu koji ovako raste?

Koliko košta stan u Podgorici? Oglas kaže oko 164.000 eura za 60 kvadrata. Koliko košta život na toj adresi? To zavisi i od toga može li dijete samo do škole, ima li drvoreda do autobuske stanice i koliko vam svakog dana treba da pređete nekoliko kilometara. Prvu cijenu znamo prije kupovine. Drugu saznajemo kad se uselimo.

Stanova je sve više, a kvadrat sve skuplji

MONSTAT je u Podgorici na popisu 2023. evidentirao 86.886 stanova. Od 78.439 stanova namijenjenih stalnom stanovanju, 18.668 izgrađeno je od 2012. do 2023. godine. Gotovo svaki četvrti stan u toj kategoriji nastao je u samo dvanaest godina. Na istom popisu 14.690 stanova namijenjenih stalnom stanovanju bilo je privremeno nenastanjeno ili napušteno. Taj broj otvara pitanje koliko se postojećeg fonda može vratiti u upotrebu. Popis sam po sebi ne govori koliko je tih stanova danas useljivo, na prodaju ili dostupno za dugoročni zakup.

Za to vrijeme, prosječna ugovorena cijena kvadrata novogradnje u Podgorici porasla je sa 1.763 eura u drugom kvartalu 2024. na 2.108 eura u istom kvartalu 2025. i 2.510 eura u drugom kvartalu 2026. To je rast od 19 odsto za godinu i 42 odsto za dvije godine. Po tim prosjecima, 60 kvadrata u novogradnji poskupjelo je za gotovo 45.000 eura za dvije godine.

U novembarskom presjeku platforme „Stanovi i nekretnine“, medijana tražene cijene u Podgorici iznosi 2.730 eura po kvadratu, na osnovu 582 oglasa za prodaju. U Tivtu je 4.280, u Budvi 3.490, a u Kotoru 3.460 eura. Oglasni podaci obuhvataju i starogradnju i govore o tome koliko prodavci traže. Rast cijena u Podgorici vidi se u uporedivim MONSTAT-ovim podacima o zaključenim kupoprodajama novogradnje.

Broj kranova ne govori koliko je porodica riješilo stambeno pitanje. Da bismo znali kome je namijenjena nova ponuda, treba znati koliko se stanova kupuje za život, koliko za izdavanje i koliko ostaje van tržišta. Bez tih podataka, obećanje da će još zgrada samo po sebi učiniti stanovanje pristupačnijim ostaje pretpostavka. Za porodicu koja danas traži stan, račun je već konkretan.

Zgrade se usele, škola se projektuje

U junu ove godine Ministarstvo prosvjete raspisalo je tender za projektovanje osnovne škole na Zabjelu, u zahvatu DUP-a „Zabjelo 8“. Za novu školu u City kvartu 2026. objavljen je tender za izgradnju. Ta dva tendera pokazuju koliko je važno kojim redom grad raste. Porodice se useljavaju prema rokovima iz kupoprodajnih ugovora. Škola ima svoj postupak, svoj budžet i svoj rok. Dok se ti rokovi ne usklade, djeca idu u postojeće škole, a roditelji organizuju život oko prevoza.

Kada se planira još nekoliko stotina stanova, građani bi morali da dobiju odgovor na nekoliko običnih pitanja. Koliko mjesta imaju škole i vrtići u okolini? Može li kanalizaciona mreža da primi novo opterećenje? Ima li trotoara cijelom dužinom puta do škole? Kuda će proći autobus i kada će početi da saobraća? To su pitanja za trenutak kada se određuje koliko se može graditi. Poslije useljenja ostaje mnogo manje prostora za rješenja, doslovno.

Kad nestane drvored, nestane i put kojim se može pješke

U Beogradskoj ulici, u zaštitnoj zoni park-brda Gorica, uklonjeno je nekoliko višedecenijskih čempresa na parceli na kojoj je planiran objekat za višeporodično stanovanje. Glavni gradski arhitekta nije dao saglasnost na idejno rješenje, a njegovu odluku preinačio je državni arhitekta, objavile su „Vijesti“. To je konkretan primjer šta se može izgubiti jednom odlukom o gradnji.

Gradsko „Zelenilo“ u programu za 2026. navodi da je prethodnih godina izgrađeno ili rekonstruisano gotovo 30 parkova i 75 igrališta. Taj podatak govori o ulaganjima. Za ocjenu kako se grad mijenja trebalo bi objaviti i bilans po naseljima. Koliko je odraslih stabala uklonjeno, koliko je tla prekriveno betonom i asfaltom i koliko javnog zelenila ostaje tamo gdje stiže najviše novih stanara? Obnovljeno igralište ima vrijednost. Ima je i hlad na putu do njega, naročito u podgoričkom julu.

Saobraćajni haos počinje ispred zgrade

U Podgorici je, prema podacima MONSTAT-a koje je u aprilu prenio ETV, registrovano više od 100.000 vozila, među njima 89.308 putničkih automobila. Građani su krajem oktobra na konsultacijama sa predsjednikom Skupštine Glavnog grada ukazali na gužve, manjak parkinga i neadekvatnu infrastrukturu. U istraživanju udruženja Biciklo.me, među mjestima koja građani izdvajaju kao problematična za pješake su ulice 4. jula i Vojislavljevića na Zabjelu, raskrsnice u centru i prelazi kod Big Fashiona i Capital Plaze.

Porodica će češće paliti automobil ako je škola predaleko, trotoar prekinut ili autobus nepraktičan za svakodnevne obaveze. Pomnožite to brojem novih domaćinstava u naselju. Tako odluka o broju stanova na jednoj parceli postaje odluka o gužvi na prvoj raskrsnici, o parkiranju na trotoaru i o tome može li dijete bezbjedno preći ulicu. Dodatna traka može pomoći na pojedinoj dionici. Koliko ćemo automobila uopšte morati da koristimo zavisi od toga šta nam je dostupno pješke i javnim prevozom.

U šta se pretvara Podgorica?

Ako nastavi ovim redosljedom, Podgorica će biti grad u kojem se sve skuplje plaća adresa, a sve više vremena troši da se od nje stigne do škole, posla ili doma zdravlja. Za roditelja to znači još jednu vožnju. Za stariju osobu znači da odlazak do apoteke zavisi od toga ima li ko da je poveze. Za dijete znači manje ulice kojom smije samo da ide.

Od Glavnog grada treba tražiti da za naselja u kojima je gradnja najintenzivnija objavi koliko je stanova planirano i odobreno, koliko novih stanovnika očekuje, šta mogu da podnesu postojeće mreže i kada će biti gotovi škola, vrtić, trotoari i javne zelene površine. Uz svaki projekat treba da stoji ko ga finansira i do kada će biti završen. Tek tada građani mogu da procijene šta će izgradnja donijeti njihovom naselju.

Investitor zna kada će predati ključeve. Kada će Glavni grad moći da kaže roditeljima gdje će im dijete ići u školu i hoće li do nje moći pješke?

V. Radojević