Sud ocijenio da je to što je Smolović Delića nazvao “prosrpskim plaćenikom” dio političke debate, a ne uvreda

Sud za prekršaje u Podgorici preinačio je odluku bjelopoljskog Suda za prekršaje i oslobodio predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića odgovornosti zbog navodnog vrijeđanja odbornika Pokreta Evropa sad Andrije Delića na sjednici lokalnog parlamenta.
U rješenju donijetom 17. aprila ove godine, uvažena je žalba advokata Đorđa Smolovića, pa je presuda Suda za prekršaje Bijelo Polje iz decembra prošle godine preinačena, a Petar Smolović oslobođen optužbi jer, kako se navodi, nije dokazano da je učinio prekršaj, a sam događaj je bio dio političke debate.
Do incidenta u sali lokalnog parlamenta 28. oktobra prije 2023. godine je došlo kada je sadašnji državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Delić, kazao da je bjelopoljsko komunalno preduzeće fakturisalo znatno manje račune nego što je predviđeno – za odvoz smeća privatnoj firmi Vojislava Smolovića, koji je brat predsjednika Opštine.
Tadašnji odbornik Delić je zatražio pokretanje prekršajnog postupka zbog narušavanja javnog reda i mira, a Sud za prekršaje Bijelo Polje je u decembru 2024. godine proglasio Smolovića krivim i izrekao mu novčanu kaznu od 100 eura, uz obavezu plaćanja troškova prekršajnog postupka.
Na tu odluku je uslijedila žalba odbrane, nakon čega je Viši sud za prekršaje početkom januara 2025. godine ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku, Sud za prekršaje je krajem februara potvrdio raniju odluku i ponovo proglasio Smolovića krivim.
Advokat Đorđe Smolović na tu presudu je uložio novu žalbu, nakon koje je Viši sud za prekršaje 17. aprila 2025. godine preinačio odluku i konačno oslobodio Petra Smolovića, zaključivši da u njegovim riječima nije bilo elemenata prekršaja, jer su izrečene u okviru političke debate na javnoj sjednici skupštine.
U obrazloženju presude sutkinja Maja Živaljević je navela da se u konkretnom slučaju radilo o političkoj raspravi, te da izjave nijesu sadržavale elemente prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru. Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava i član 10 Evropske konvencije, Viši sud je zaključio da se ovdje radilo o slobodi izražavanja u okviru parlamentarne rasprave, koja uživa visok stepen zaštite.
U konačnoj presudi Viši sud je dalje naveo da izjave izrečene u političkoj debati, naročito na sjednici predstavničkog tijela, moraju uživati visok stepen tolerancije i zaštite, čak i kada su oštre ili provokativne, jer su sastavni dio političkog pluralizma i slobode izražavanja u demokratskom društvu.
Vijesti