URA: Država mora imati dugoročnu strategiju, briga o mentalnom zdravlju ne smije da bude marginalizovana

Koliko je briga o mentalnom zdravlju u Crnoj Gori marginalizovana, pokazuje kontinuirani trend visoke stope suicida koji se nastavlja se i u 2022. godini. U Crnoj Gori ne postoji nacionalni program prevencije suicida, koji ima gotovo svaka država regiona, a postojeće linije koje se bave pružanjem psihološke podrške nedovoljne su za brojke koje svake godine bilježimo. Samoubistvo predstavlja vodeći uzrok smrti mladih osoba, i društvo to ne smije da ignoriše, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA.

Kako su naveli, nedostatak institucionalne podrške svake godine plaćamo sa desetinama izgubljenih života, a posebno su zabrinjavajuće pojave porast suicida i suicidalnih misli kod djece i adolescenata.

,,Kao društvo smo zakazali. Rizici ili problemi, koji vode ka poremećajima mentalnog zdravlja, danas postaju sve brojniji, u uslovima savremenog načina življenja neophodno je hitno uključiti i investirati značajne resurse u sprovođenje akcija za podsticanje solidarnosti, osvješćivanje problema mentalnog zdravlja i posebno značaja prevencije”, kažu u GP URA.

Veliki je problem, kako ističu, to što u Crnoj Gori ne postoji niti jedna institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece, kao i to što nema ni dovoljno kadra specijalizovanog iz oblasti dječje psihijatrije.

,,Briga o mentalnom zdravlju mora krenuti od malih nogu. Konstantna potreba da se oslanjamo na zemlje regiona i njihove instutucije rezultat su kontinuirane nebrige za najranjivije kategorije društva. Tako osobe koje imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na blagovremenu potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i ne znaju kome, kada i kako da se obrate za pomoć. Suicid se može prevenirati i to mora postati jedan od prioriteta države i nadležnih institucija, a multisektorska saradnja i adekvatna i primjenjiva strategija ključ su uspjeha”, dodaju u GP URA.

Otvaranje SOS linija za prevenciju suicida na kojima bi radili stručnjasti iz oblasti mentalnog zdravlja koji bi usluge pružali 24 sata na dan – može biti dobar početni korak, ali iz URE smatraju da država mora imati dugoročnu strategiju za sistemsko rješavanje problema i poteškoća u oblasti mentalnog zdravlja.

“Godišnje u prosjeku preko 100 osoba počini samoubistvo, a to je alarmantan podatak. Stigmatizovanje, nedostatak empatije i predrasude ne smiju i ne mogu biti prepreka. Uvođenje novih servisa, jačanje postojećih, veća ulaganja u primarni i sekundarni nivo zdravstvene zaštite, jačanje strukturnih i kadrovskih kapaciteta za djecu, mlade i odrasle koji se suočavaju sa poteškoćama, ulaganje u edukacije, informisanje. Država mora učiniti sve da servsi budu dostupni i najugroženijim grupama i olakšati često neprijatne i duge procedure”, ističu u GP URA.

Sem toga, kako još napominju, otvorenost prema psihičkim problemima mora biti veća u svim segmentima društva i različitim ambijentima – od škola i fakulteta, na poslu, u zdravstvenim institucijama…

“Čak dvije trećine zemalja ne raspolažu podacima o mentalnim poremećajima. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEFA, svake godine, svaki peti adolescent doživi problem sa mentalnim zdravljem. Ministarstvo zdravlja mora da ubrza procedure oko nacionalne SOS linije, a mentalno zdravlje se mora prebaciti iz margine u fokus javnosti. Treba da razbijemo percepciju da su mentalni problemi “privatni”, kao i da prestanemo da pred njima zatvaramo oči”, zaključuju iz GP URA.

loading...

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com