USAMLJENOST, BEZNAĐE, STRAH… Epidemija lansirala mentalne poremećaje, posljedice i kada prođe korona opasnost - Volim Podgoricu

USAMLJENOST, BEZNAĐE, STRAH… Epidemija lansirala mentalne poremećaje, posljedice i kada prođe korona opasnost

Kod mnogih se razvio strah, različitog intenziteta i u različitim oblicima – npr. strah od zaraze, od smrti, od gladi, od gubitka bliskih ljudi, posla, uslova za egzistenciju...

Pandemija koronavirusa, koja traje već više od godinu dana, posljedice je ostavila i na mentalno zdravlje velikog broja ljudi, naročito onih koji su skloni ovim poremećajima, odnosno kod onih koji su imali začetak nekog mentalnog poremećaja.

“Jedna od odlika pandemije koja nas je zadesila je moć da uveliča sve što je postojalo ili bilo u začetku, što se
posebno odnosi na mentalno zdravlje”, kaže za VOP psihološkinja Milica Krivokapić. 
„Manji problemi su postali veći, blage tegobe intenzivnije, a oslabljeni resursi da se sa problemima nosimo su bili dodatno ugroženi. Sjajno je što su mnogi stekli uvid u to koliko je važno fokusirati se na sebe i ono što možemo lično da učinimo kako bismo bili bolji i kako bi nam bilo bolje”, kaže Krivokapić i dodaje da se iz dana u dan sve veći broj ljudi obraća za stručnu pomoć.
Krivokapić kaže da se ljudi najčešće obraćali za pomoć zbog straha, anksioznih i depresivnih stanja.

Milica Krivokapić

„Kod mnogih se razvio strah, različitog intenziteta i u različitim oblicima – npr. strah od zaraze, od smrti, od gladi, od gubitka bliskih ljudi, posla, uslova za egzistenciju. Usamljenost, osjećaj bespomoćnosti i beznađa, neizvjesnost uticali su i na razvoj depresivnih stanja, ali i napada panike, koji su karakteristični za anksiozne poremećaje”, kaže naša sagovornica. 
Ona naglašava da je direktna međuljudska komunikacija jedan od preduslova za adekvatan razvoj i funkcionisanje, te da smo kao socijalna bića bili sputani uslijed pandemije i mjera koje su važile. Dodaje da se ljudi međusobno razlikuju i po stepenu fleksibilnosti, odnosno sposobnosti za prilagođavanjem, te da svi imaju prirodne i sebi svojstvene mehanizme u borbi sa problemima i stresom. Ukoliko osjetimo da nam ti mehanizmi ne služe na adekvatan način i da nam je svakodnevno funkcionisanje narušeno – dodaje – moramo potražiti stručnu pomoć.
Posljedice pandemije
Krivokapić kaže da će se, nažalost, i po okončanju Kovida-19 problemi s mentalnim zdravljem vjerovatno zadržati. „Vrlo je vjerovatno da može doći do produžene reakcije na stres, u smislu nemogućnosti adaptacije na
novonastale okolnosti, odnosno povratak u “staru” realnost. Ljudi su u grču od ostvarivanja
socijalnih kontakata, te može doći do otuđenja. Dugotrajna anksioznost, posttraumatski stresni
sindrom i depresija su takođe samo neki od problema koji se mogu zadržati na duži period”,
zaključuje Krivokapić.
Psihološkinja je savjetovala one koji se bore sa stresom, anksioznošću i panikom da preispitaju
šta im pomaže i služi kako bi se osjetili bolje.

„Razmislite o tome šta je uzrok tim neprijatnim i disfunkcionalnim emocijama i stanjima. Najčešće je uzrok u načinu razmišljanja. Činjenica je da nije važno šta nam se dešava, nego kako to procjenjujemo i koliko vjerujemo u svoju procjenu. Vrlo je mala vjerovatnoća da pojedinac sam može promijeniti situaciju koja je zahvatila cijeli
svijet, ali definitivno može svoj pogled na tu situaciju”, kaže Krivokapić. 
Naša sagovornica akcentuje da je korisno razgovarati o svojim emocijama, ne potiskivati ih, jer će kao takve uvijek naći put da izađu na površinu, pa nerijetko može doći do razvijanja raznih fizičkih bolesti.

„Korisno je i potražiti mrežu podrške, koju čine bliski, ljudi od povjerenja, ali  stručnjaci koji se na sistematičan i provjeren način bave mentalnim zdravljem”, kaže Krivokapić. 
Pandemija je imala i pozitivan uticaj
Krivokapić navodi da joj je početak pandemije prijao jer su svi bili prinuđeni da uspore, odvoje važno od nevažnog, zavire u sebe, u svoje porodice, okruženje, preispitaju ciljeve, potrebe.

Menadžerka Jovana Buzić kaže za VOP da dobro podnosi situaciju, ali da svakako postoji strah.

„Normalno da je postojao strah šta će biti, posebno kad je riječ o poslu. Pošto se bavim djelatnošću koja je povezana sa turizmom, bilo je upitno da li će firma uspjeti da prebrodi gubitke i ovu nesvakidašnju situaciju. Sa druge strane, poslije dugo godina sam iskoristila vrijeme da se posvetim sebi. Sve je počelo jutarnjim
šetnjama, zdravijom ishranom, te sam vremenom počela da gubim kilažu, ljepše sam se osjećala, pozitivnije”.
Buzić priznaje da nije bilo prijatno slušati da broj umrlih i zaraženih raste, a i mnogi njeni
poznanici su teško podnosili koronu.

„Mislim da je mene spasila priroda i fizička aktivnost. Živim blizu mora, pa me samo prisustvo vode smirivalo. Zaista vjerujem da nam psiha može biti najbolji prijatelj, ili najgori, sve je do nas”.
Socijalizacija na društvenim mrežama?
Krivokapić tvrdi da su društvene mreže jedan od najvažnijih faktora socijalizacije, a da ljudi sa velikim brojem pratilaca vrše značajan uticaj na ljude, te mogu doprinijeti u podizanju svijesti o značaju mentalnog zdravlja.
„U tom smislu, može biti vrlo korisno kada influnseri dijele svoja iskustva, lijepe i ružne stvari koje im se događaju. Mnogi se sa njima na taj način identifikuju i usvajaju njihov model ponašanja. Važno je samo razdvojiti šta je ono što predstavlja nečije mišljenje ili iskustvo, a šta je savjet stručnjaka. Slijepo slušanje bilo koga može donijeti više štete nego koristi”, smatra naša sagovornica.

Aleksandra Lazarević 

1 komentar

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com